Šef Službe za epidemiologiju Federalnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Sanjin Musa u intervjuu za informativni portal covid19.fmoh.gov.ba govori o trenutnoj epidemiološkoj situaciji i stanju na terenu gdje zavodi za javno zdravstvo i službe za epidemiologiju poduzimaju ogromne napore kako bi odgovorili na pandemiju COVID-19 u Federaciji BiH. Dr. Musa govori o trenutnim predviđanjima vezanim za razvoj situacije s COVID-19 tokom ljeta i dolaskom jeseni,  u kojoj fazi su ispitivanja vakcine protiv COVID-19, govori o važnosti nastavka imunizacije djece ali i značaju vakcinacije osjetljivih kategorija protiv sezonske gripe. Potcrtava kako svi građani uz zdravstveni sistem mogu zajedno doprinijeti usporavanju širenja virusa i smanjenju broja oboljelih: 

„Potrebno je provođenjem preporučenih mjera smanjiti rizik od ponovnog porasta broja COVID-19 slučajeva. Važna je potpuna angažiranost zajednice koja treba prihvatiti tzv. novu normalnost i imati visoku svijest o društvenoj odgovornosti u odgovoru na pandemiju COVID-19 i pridržavanju individualnih mjera zaštite”.

 Kakva je trenutna epidemiološka situacija u FBiH?

U zadnjem 14-dnevnom razdoblju bilježimo porast broja slučajeva COVID-19 u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Unsko-sanskom i Sarajevskom kantonu što zahtjeva pažljivo praćenje razvoja situacije u narednim danima. Važno je održati prijenos niske razine, s uspostavljanjem kontrole nad sporadičnim grupiranjima koja se javljaju. Prijenos se održava pod kontrolom radom epidemioloških službi na terenu, prekidanjem lanaca prijenosa otkrivanjem, testiranjem, izolacijom i liječenjem slučajeva i izolacijom kontakata, te monitoriranjem žarišta cirkuliranja bolesti kroz pojačan nadzor. Pri tome je od ključnog značaja suradnja stanovništva sa epidemiološkim službama koje provode istrage, kao i u daljnje striktno pridržavanje preporučenih individualnih mjera zaštite.

Zavodi za javno zdravstvo i službe za epidemiologiju poduzimaju ogromne napore kako bi odgovorili na pandemiju COVID-19 u Federaciji BiH. Ova kriza je još jednom ukazala na važnost kontinuiranog unaprjeđenja javnozdravstvenog sustava nadzora i kontrole nad zaraznim bolestima.

U SAD, Južnoj Americi, Velikoj Britaniji…, na različitim geografskim područjima, posljednjih dana se bilježi rast broja oboljelih od COVID-19 i čini se da klima ne utiče mnogo na širenje koronavirusa. Može li se predvidjeti kako će se virus ‘ponašati’ tokom ljeta i šta možemo očekivati na jesen?

Predviđanje kako će se novi koronavirus ponašati, na osnovu drugih poznatih virusa je uvijek špekulativno. Ono što respiratorne viruse čini sezonskim jesu: okolišni faktori, način kako živimo i ponašamo tokom ljeta (više boravka na otvorenom, škole ne rade i sl.), pa i različit odgovor imunološkog sistema, te prisutnost osjetljive populacije. 

Karakteristično za prijenos novih virusa jeste da je velika većina populacije osjetljiva, dok su za postojeće viruse ljudi razvili određen imunološki odgovor. Posljedica toga je da se novi virus može prenositi i izvan uobičajene sezone. Dakle, za očekivati je da se SARS-COV-2 učinkovitije prenositi za vrijeme zimskog razdoblja, nego za vrijeme ljetnog, ali da će utjecaj promjene sezone biti umjeren, nedovoljan za zaustavljanje prijenosa. Aktuelni primjeri iz pojedinih kantona to potvrđuju.

Činjenica je da je tokom protekla tri mjeseca u odnosu na mnoge zemlje u FBiH zabilježen manji broj oboljelih i umrlih, u nekim od najrazvijenijih zemalja dnevno umiralo pa i danas umire više stotina ljudi, a Švedska je među zemljama sa najvećom smrtnosti na milion stanovnika. Šta nam ti podaci govore?

U Federaciji BiH, kontrolne mjere su poduzete u ranoj fazi epidemije, za razliku od zemalja kao što su Italija ili Španjolska, koje su praktično poduzele iste mjere, ali u kasnijoj fazi epidemije. U Federaciji BiH stopa smrtnosti iznosi 1,8 na 100 000 stanovnika, u Italiji 56,2 na 100 000 stanovnika, u Šanjolskoj 58,1 na 100 000 stanovnika, u Francuskoj 43,6 na 100 000 stanovnika.

Neke zemlje su se odlučile da ne suzbijaju širenje virusa, nego da pruže optimalnu zdravstvenu skrb uz sticanje kolektivnog imuniteta, kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo ili Švedska. Ujedinjeno Kraljevstvo je od toga ubrzo odustalo, dok je Švedska na tome istrajala. Cijena nekontroliranog širenja virusa je visoka. Svakako, zemlje sa slabijim kapacitetima zdravstvenog sistema trebaju biti opreznije.

Dosadašnja iskustva s COVID-19 govore da je povećana smrtnost povezana sa sredinama u kojima je COVID-19 (SARS-CoV-2) postao bolnička infekcija, te da su epicentri epidemije socijalne ustanove za smještaj starijih osoba, uzimajući u obzir prirodu okupljanja i karakteristike populacije (starije osobe, s kroničnim bolestima). Važno je na nivou ustanove razviti procedure za prevenciju i kontrolu infekcije prema zadatim smjernicama i provoditi redovita testiranja u ovisnosti od epidemiološke situacije.

U intervjuu od 22.04., prije popuštanja mjera, kazali ste da će “individualno ponašanje biti od najveće važnosti u kontroli širenja COVID-19 bolesti”. Od čega će u narednih nekoliko mjeseci najviše zavisiti razvoj stanja i kako se svi skupa trebamo ponašati da ne dođe do nove eskalacije?

Potrebno je provođenjem preporučenih mjera smanjiti rizik od ponovnog porasta broja COVID-19 slučajeva, to uključuje: prijenos COVID-19 bolesti treba biti kontroliran provođenjem kontrolnih mjera od strane epidemioloških službi, dosljedno poduzimati mjere za kontrolu i prevenciju infekcije kako bi rizik od pojave epidemije u zdravstvenim ustanovama i ustanovama sa ranjivom populacijom bio minimalan,  potrebno je uspostaviti (ukoliko do sada nisu uspostavljene) i pridržavati se preventivnih mjera na radnim mjestima (standardne preventivne mjere, fizička distanca od 1,5m, nošenje maski, higijena ruku, teleworking, rad u smjenama i sl.), nastaviti upravljati rizikom od uvoza novih slučajeva iz zemalja sa visokim rizikom od prijenosa, i na kraju važna je potpuna angažiranost zajednice koja treba prihvatiti tzv. novu normalnost i imati visoku svijest o društvenoj odgovornosti u odgovoru na pandemiju COVID-19 i pridržavanju individualnih mjera zaštite.

Kako bi trebalo izgledati ljetovanje u doba pandemije? 

Jasno je da putovanje povećava šansu za zaražavanjem i širenjem COVID-19 bolesti, ostati u mjestu boravka je najbolji način za zaštititi se. Ukoliko se odlučite za put, potrebno je zaštiti sebe i druge, planirati potrebe za put i pridržavati se puno puta ponavljanih individualnih mjera zaštite: prati ruke (ponijeti sredstvo za dezinfekciju ruku), izbjegavati dodiravati oči, nos i usta, održavati fizičku distancu u odnosu na druge osobe, nositi masku ako je teško održati distancu, izbjegavati mjesta gdje možete biti izloženi virusu. 

Koliko je izvjestan drugi val pandemije i od čega će on eventualno zavisiti?

Izvjesno je daljnje širenje bolesti s povremenim epidemijskim valovima većeg ili manjeg intenziteta. Istraživači širom svijeta rade na učinkovitim strategijama kojima bi se spriječilo naglo širenje epidemije, evaluiraju se provedene intervencije kako bi se kreirala realna politika, te kako bi se predvidjelo kojim intervencijama i kada se može promijeniti broj infekcija tokom vremena. Bez vakcine i učinkovitog liječenja, zaustavljanje prijenosa infekcije ostaje jedina odbrana od COVID-19 bolesti. Poznavanje učinaka pojedinih kontrolnih mjera je u ovom trenutku od izuzetne važnosti. 

Da li će i kada biti rađena masovna serološka testiranja, šta iz tih testiranja možemo saznati i zbog čega su nam bitna? 

Serološkim testovima utvrđujemo prisustvo zaštitnih antijela na SARS-CoV-2 virus kod ljudi. Primarno ova testiranja se provode da bi se utvrdio postotak ljudi koji imaju zaštitna antitijela u populaciji. Naročito su važna za otkrivanje infekcija kod ljudi koji su imali blage simptome ili nisu uopće imali simptome. U ovom trenutku smatramo, na osnovu drugih indikatora da je vrlo vrlo nizak postotak ljudi koji imaju zaštitna antitijela u Federaciji BiH, a konačno studijama seroprevalencije, koje bi trebalo provesti prije sezone gripe, bi to utvrdili. Osim toga, važno je da testovi budu validirani, kako bi bila utvrđena njihova adekvatnost i pouzdanost.

Vakcine protiv COVID-19 još nema, u kojoj fazi su trenutna ispitivanja i kad se mogu očekivati prva masovna vakcinisanja?

Nekoliko vakcina potencijalnih kandidata za široku primjenu protiv COVID-19 se nalazi u procesu kliničke evaluacije, tačnije u fazi 2, kada se ispituje sigurnost i učinkovitost na nekoliko stotina sudionika. Početak 3. faze istraživanja se očekuje u julu, kada se provodi randomizirano placebo-kontrolno istraživanje ne nekoliko hiljada sudionika.  Ovo znači da još uvijek tako skoro ne možemo očekivati početak masovne vakcinacije. Kako bi se odgovorilo na ovu javnozdravstvenu krizu bez presedana, globalni napori se poduzimaju na ubrzanom razvoju učinkovitog i sigurnog cjepiva, koje bi značilo konačnu kontrolu nad širenjem COVID-19, pri tome se vodeći računa o znastvenom integritetu cijelog procesa.

Dok vakcina za COVID-19 ne bude u primjeni, koliko je bitno da se osjetljive grupe i ostalo stanovništvo vakcinišu protiv gripe pred dolazak sezone, te da se nastavi redovni proces imunizacije djece? 

Imunizacija je osnovna zdravstvena usluga koja štiti osjetljive osobe od vakcino-preventabilnih bolesti. Treba podsjetiti da smo prošle godine u Federaciji BiH imali epidemiju morbila, u kojoj su registrirana nažalost i dva smrtna ishoda djece mlađe od godinu dana. Upravo, pružanjem pravovremenih usluga imunizacije, pojedinci i zajednica ostaju zaštićeni i smanjuje se vjerojatnoća od epidemija vakcino-preventabilnih bolesti, kao što su veliki kašalj, morbili, rubeola i dr. Redovita imunizacija pomaže smanjenju tereta od oboljevanja za zdravstveni sistem, koji se već nalazi pred velikim izazovom u odgovoru na COVID-19 epidemiju. U ovom trenutku važno je provođenje redovitog programa imunizacije djece, istovremeno pridržavajući se mjera koji ograničavaju prijenos COVID-19 bolesti. Roditelji trebaju kontaktirati nadležne pedijatrijske službe, kako bi nastavili sa vakcinacijom svoje djece, odnosno nadoknadili propuštenu vakcinaciju.

Sezonska vakcinacije protiv gripe predstavlja važnu zaštitu za rizičnu populaciju, prije svega osobe sa kroničnim bolestima i osobe starijih dobnih skupina, a u epidemiološkom smislu je važna vakcinacija osoba koji se brinu za te osobe, odnosno vakciancija zdravstvenih djelatnika i njegovatelja. Ne treba zaboraviti da su na vrhuncu sezone gripe, u januaru i februaru, kapaciteti odjela za intenzivnu njega popunjeni pacijentima oboljelim od gripe, što će za narednu sezonu biti naročiti izazov kada se očekuje i daljnja cirkulacija COVID-19.