Smjernice za kućnu izolaciju osoba koje dolaze iz područja ugroženog epidemijom COVID-19

Za strane državljane sa privremenim i stalnim boravkom u Bosni i Hercegovini (BiH) i BiH državljane, koji dolaze u BiH, a u zadnjih 14 dana su boravile u ugroženom području, računajući od dana ulaska u BiH.

·      Ukoliko se osjećate dobro i nemate simptome respiratorne bolesti, možete putovati direktno prema Vašoj kući ili hotelu

·      Kada stignete kući ili u hotel morate ograničiti aktivnosti izvan Vašeg doma/hotela – ostati kod kuće/u hotelu

·      Potrebno je redovito se javljati nadležnom kantonalnom zavodu za javno zdravstvo

·      Potrebno je redovito pratiti simptome: povišena temperatura, kašalj, otežano disanje, druge rane simptome bolesti kao što su groznica, grlobolja, bolovi u mišićima

·      Ne ići na posao, u školu/univerzitet, javna mjesta, ne koristiti javni prijevoz i taksi

·      Izdvojiti se od ostalih ukućana

·      Izbjegavati zajedničke prostorije i nositi medicinsku masku u slučaju kretanja u tim prostorijama i u prisustvu ukućana

·      Izbjegavati primati posjetitelje

·      Redovito čistite i dezinficirajte površine u kupatilu i toaletu

·      Često i temeljito prati ruke vodom i sapunom 20 sekundi. Kao alternativa, može se koristiti sredstvo za dezinfekciju ruku na bazi alkohola

·      U slučaju pojave simptoma, odmah kontaktirati odgovornu osobu nadležnog kantonalnog zavoda za javno zdravstvo

·      Ukoliko se pojave simptomi, nosite medicinsku masku

·      Ukoliko se ne pojave simptomi unutar 14 dana od zadnjeg izlaganja, osoba se ne smatra više pod rizikom od pojave bolesti COVID-19.

Home isolation guidance for recently returned persons from areas affected by the epidemic COVID-19

For foreign nationals with temporary and permanent residence in Bosnia and Herzegovina (BiH) and BiH citizens who come to BiH and have been in affected areas for the last 14 days, counting from the date of their entry into BiH.

·      If you are currently well and you do not have symptoms of respiratory diseases, you can travel directly to your home or hotel

·      Once you get to your home or hotel you must restrict activities outside your home/hotel – stay at home/hotel

·      You need to be in regular contact with a responsible person of the public health institute

·      You should monitor yourself for symptoms. Watch for: fever, cough, shortness of breath (difficulty breathing), other early symptoms to watch for are chills, sore throat, muscle pain

·      You should not go to work, school/university, public areas, and you should not use public transport and taxis

·      Separate yourself from the other people in your home

·      Avoid shared or communal areas and wear a surgical mask when moving through these areas

·      Discourage other people from visiting your home while you are in isolation

·      Clean and disinfect regularly surfaces in the bathroom and toilet

·      You should wash your hands often and thoroughly with soap and water for 20 seconds. Alternatively, you can use an alcohol-based hand sanitizer if your hands are not visibly dirty

·      If you develop symptoms, you should immediately phone a responsible person of the public health institute

·      If you develop symptoms, you should wear a surgical mask

·      If symptoms do not appear within 14 days of the last exposure, the person is no longer at risk of developing COVID-19.

Pripremite svoje radno mjesto za COVID-19

U siječnju 2020. godine Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je proglasila epidemiju novog koronavirusa, koja je počela u provinciji Hubei, u Kini,  javnozdravstvenom izvanrednom situacijom od međunarodnog značaja. Novi koronavirus je nazvan SARS-CoV-2, a bolest koju izaziva COVID-19. Postoji visoki rizik da se oboljenje uzrokovano novim koronavirusom (COVID-19) proširi na druge zemlje širom svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu. SZO i javnozdravstveni autoriteti širom svijeta poduzimaju aktivnosti koje su usmjerene na suzbijanje širenja COVID-19. Međutim, svi segmenti našeg društva – uključujući poslodavce i uposlenike, moraju aktivno sudjelovati ako želimo zaustaviti širenje ove bolesti.

Kako se širi COVID-19 

Kada osoba koja ima COVID-19 kašlje, kiše ili priča, oslobađa respiratorne kapljice. Većina ovih kapljica pada na najbliže površine i predmete kao što su radne površine, stolovi ili telefoni. Ljudi se mogu zaraziti sa COVID-19 dodirivanjem kontaminiranih površina ili predmeta kada nakon toga dodiruju svoje oči, nos, ili usta. Ako stoje unutar jednog metra udaljenosti od osobe koja ima virus COVID-19, mogu se zaraziti udisanjem kapljica koje su izbačene njihovim kašljem, kihanjem ili pričanjem. Većina osoba inficiranih sa COVID-19 ima blago izražene simptome i oporavljaju se. Međutim, u nekim slučajevima oboljenje može biti ozbiljnijeg oblika i zahtjeva bolnički tretman. Starije osobe, i osobe koje imaju oslabljen imuni sustav, kronične bolesti kao što su dijabetes, srčane ili plućne bolesti, podložniji su mogućnosti da dobiju teži oblik ove bolesti.

Jednostavni načini sprječavanja širenja COVID-19 na vašim radnim mjestima  

Poslodavci trebaju poduzeti sljedeće mjere:

• Osigurajte da su na vašem radnom mjestu sve površine čiste i higijenski ispravne. Koristite dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola (minimalno 70%).
• Najmanje tri puta dnevno čistite dodirne točke u zgradama kao što su ručke na vratima, ručke na prozorima, slavine u toaletima i kuhinjama, tipke vodokotlića, daljinske upravljače, prekidače za struju, zvona na vratima, tipke u dizalima, pultove za prijem stranaka te druge dodirne površine koje koristi veći broj osoba.
• Dodirivanje kontaminiranih površina od strane uposlenika i klijenata je jedan od glavnih načina širenja COVID-19 virusa.
• Najmanje dva puta dnevno čistite sve dodirne površine: radne površine, pametne i druge telefone, laptope, tipkovnice i računare u skladu s uputama za korisnike.
• Prostorije za sastanke, edukacije i druge prostore gdje se okuplja veći broj osoba očistiti nakon svakog sastanka.
• Stavite sredstava za dezinfekciju ruku na vidljiva mjesta svuda u radnom okruženju, osobito na javna mjesta gdje ljudi imaju manje mogućnosti redovito prati ruke. Osigurati da se ova sredstva redovito nadopunjavaju.
• Za pranje ruku u toaletima osigurajte toplu tekuću vodu i sapun, kao i papirnate ubruse za jednokratnu uporabu.
• Postavite kante za otpatke s poklopcem za sigurno odlaganje iskorištenih papirnatih ubrusa i drugog otpada u toaletima i drugim prostorijama.
• Uputu o pravilnom pranju ruku postavite na vidljivom mjestu u toaletu. Uputu možete pronaći na ovim linkovima:

https://www.zzjzfbih.ba/covid-19/

http://fmoh.gov.ba/index.php/novosti-iz-ministarstva/519-novi-koronavirus-2019-ncov

• Koristite telefone, video-konferencije i internet za poslovanje što je više moguće kao zamjenu za sastanke.
• Kada su sastanci neophodni, organizirajte ih u što većim prostorijama, te ostavite dovoljan razmak (1-2 metra) između osoba.
• Izbjegavajte rukovanje te držite distancu od najmanje 1 metar tijekom razgovora.
• Redovito, najmanje dva puta dnevno, provjetravajte sve prostorije.
• Promovirajte pravilno i redovito pranje ruku od strane uposlenika, partnera i klijenata.

o   Postaviti postere koji promoviraju pranje ruku.

• Promovirati dobru respiratornu higijenu u vašim organizacijama

o   Postaviti postere koji promoviraju respiratornu higijenu (kašljite i kišite u unutarnju stranu lakta ili maramicu koju odmah nakon upotrebe treba baciti) Kombinirajte ove s drugim mjerama komunikacije, kao što su brifinzi na sastancima, informiranje internim komunikacijskim kanalima i sl.

·         Sva bespotrebna putovanja u zemlje gdje cirkulira virus (COVID-19) treba izbjegavati. Svim vašim uposlenicima koji su se vratili s područja gdje se raširio virus COVID-19 u skladu s trenutnim procedurama na području Federacije BiH (Kina, Južna Koreja, Iran, Italija, Njemačka, Francuska, Španija, s tim da se lista ovih zemalja može mijenjati) bit će propisana obvezna kućna samoizolacija u razdoblju od 14 dana, od strane nadležnog sanitarnog inspektora ili epidemiološke službe. Osigurajte da se ta mjera poštuje u vašoj organizaciji. 

• Redovito obavještavajte vaše uposlenike, partnere i klijente da svaka osoba koja ima čak i blagi kašalj ili nisku temperaturu (37.3 C ili više) mora ostati kući.

Kući trebaju ostati (ili raditi od kuće) i u slučaju kada uzimaju lijekove kao što su paracetamol/acetaminophen, ibuprofen ili aspirin, koji mogu prikriti simptome infekcije.

o   Nastavite komunicirati i promovirati poruke o tome da ljudi trebaju ostati kući čak i kada imaju blage simptome virusa COVID-19. 

o   Postavite postere s porukama na vašim radnim mjestima. Kombinirajte ove mjere sa drugim komunikacijskim kanalima koji su uobičajeni u vašoj organizaciji ili načinu poslovanja.

o   Uputu za reguliranje privremene spriječenosti za rad možete pronaći na ovom linku: http://fmoh.gov.ba/index.php/novosti-iz-ministarstva/519-novi-koronavirus-2019-ncov

Stvari koje treba uzeti u obzir kada vi ili vaši uposlenici putujete

Prije putovanja 

o   Sva bespotrebna putovanja u zemlje gdje cirkulira virus (COVID-19) treba izbjegavati.

o   Osigurajte da vaša organizacija i svi uposlenici imaju dostupne najnovije informacije o područjima u kojima se širi virus COVID-19. Informacije se mogu naći na:

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/situation-reports/

o   Na temelju najnovijih informacija, poslodavac treba razmotriti sve koristi i rizike koji se mogu povezati s putovanjem.

Tijekom putovanja: 

o   Podsjećati svoje uposlenike da redovito peru ruke i da budu udaljeni najmanje jedan metar od osoba koje kašlju ili kišu. Osigurati da vaši uposlenici znaju šta trebaju uraditi i koga kontaktirati dok su na putu.

o   Osigurati da se vaši uposlenici pridržavaju instrukcija koje su izdate od strane nadležnih zdravstvenih institucija i ustanova na područjima gdje putuju.

Što raditi nakon putovanja: 

o   Svim vašim uposlenicima koji su se vratili s područja gdje se raširio virus (COVID-19) u skladu s trenutnim procedurama na području Federacije BiH (Kina, Južna Koreja, Iran, Italija, Njemačka, Francuska, Španija, s tim da se lista ovih zemalja može mijenjati) od strane nadležnog inspektora ili epidemiološke služba bit će propisana obvezna kućna samoizolacija u razdoblju od 14 dana. Osigurajte da se ta mjera poštuje u vašoj organizaciji. 

Budite spremni ukoliko se COVID-19 pojavi u vašoj lokalnoj zajednici 

•       Promovirajte regularni model rada na daljinu u vašoj organizaciji. Rad na daljinu može pomoći vašoj organizaciji da održi procese rada i da vaši uposlenici ostanu sigurni.

•       Razviti plan sveobuhvatnog  kontinuiranog  procesa rada za slučaj pojave širenja  COVID-19 u lokalnoj zajednici gdje funkcionira vaša organizacija.

o   Plan treba da pripremi vašu organizaciju za slučaj širenja COVID-19 u vašoj lokalnoj zajednici.

o   Plan treba da obuhvaća detalje kako da očuvate vaš proces rada čak i u slučaju kada značajan broj uposlenika, korisnika usluga ili dobavljača nisu u stanju doći u vašu organizaciju – bilo zbog lokalnih ograničenja o putovanju ili zato što su bolesni.

o   Komunicirajte s vašim uposlenicima i korisnicima usluga o ovom planu i osigurajte da su svjesni što trebaju ili ne trebaju raditi – u skladu s planom. Naglasite ključne stvari kao što su izostanak s posla čak i u slučaju da imaju blage simptome ili uzimaju lakšu terapiju (npr. paracetamol, ibuprofen) koja može prikriti simptome.

Zapamtite: 

Sada je vrijeme da se pripremimo za COVID-19. Jednostavne mjere opreza i planiranje mogu napraviti veliku razliku. Sve što sada poduzmete može pomoći da zaštitite vaše uposlenike i vaš proces rada.

Naglašavamo da će se mjere i preporuke mijenjati u ovisnosti od razvoja situacije.

Kako biti kontuirano informiran:

·         Najnovije informacije SZO o područjima širenja COVID-19 dostupne su na: https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/situation-reports/  

·         Upute SZO o COVID-19 dostupne na:

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019 https://www.epi-win.com/  

Informacije o aktualnoj epidemiološkoj situaciji i preporukama na području Federacije BiH možete pronaći na internet stranicama Federalnog ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH: www.fmoh.gov.ba i www.zzjzfbih.ba

Dijalizni pacijenti NE TREBAJU prekinuti svoje liječenje zbog izbijanja COVID-19. Kako bi zaštitili pacijente od koronavirusa, koji uzrokuje oboljenje, COVID-19, centri za medicinsku njegu i usluge medicinske pomoći te Centri za kontrolu i sprječavanje bolesti dali su dijaliznim centrima nove informacije o zaustavljanju širenja virusa. Dijalizni pacijenti su suočeni s rizikom od ozbiljnih komplikacija, čak i smrti, zbog virusa.

Ovo vaš dijalizni centar treba uraditi kako bi vas zaštitio:

• Pregledati i pratiti sve pacijente, uključujući i one koji se dijaliziraju kod kuće, zaposlene i posjetitelje koji su možda imali kontakt s koronavirusom ili s ljudima koji imaju simptome COVID-19. Na primjer, centar treba:
  • Provjeriti imate li povišenu temperaturu ili bilo kakve disajne ili respiratorne (plućne) simptome
  • Pitati vas živite li u području u kojem ljudi imaju COVID-19
  • Pitati vas jeste li imali kontakt s nekim tko je testiran na COVID-19 ili jeste li nedavno bili u zemlji u kojoj se oboljenje COVID-19 proširilo
  • Centri trebaju mjeriti pacijentima temperaturu prilikom prijema
• Pronaći, izvršiti trijažu (pružiti pravu vrstu njege na temelju simptoma) i držati pacijente koji možda imaju oboljenje dalje od drugih koji ga nemaju. Ovo znači da pacijenti s respiratornim simptomima trebaju biti dijalizirani tako da su dva metra udaljeni, u svim smjerovima, od zdravih pacijenata. U nekim centrima, pacijenti s respiratornim simptomima mogu biti dijalizirani u odvojenom prostoru.
• Komunicirati često i otvoreno s pacijentima i osobama koje ih predstavljaju, uključujući obitelj i druge pružatelje njege, kako bi zadovoljili potrebe svakog pacijenta.
• Pozvati vaše lokalno ili državno tijelo odgovorno za zdravstvo ako dijalizni centar ima veliki broj pacijenata s respiratornim oboljenjem.

Dijalizni centri trebaju identificirati pacijente sa znakovima i simptomima respiratornih infekcija prije nego uđu u centar i uraditi sljedeće:

• Dati masku pacijentu s respiratornim simptomima. Ovi pacijenti trebaju nositi masku od prijema dok ne napuste centar.
• Reći pacijentima da pozovu unaprijed i prijave respiratorne simptome.
• Staviti znakove na ulaz kako bi dali do znanja pacijentima da trebaju obavijestiti zaposlene ako imaju respiratorne simptome.
• Dati pacijentima i zaposlenima informacije o higijeni ruku (kako održati ruke čistima) i drugim načinima zaštite. Centri trebaju imati papirnate maramice, sredstva za dezinfekciju ruku i kante za smeće s nožnim pedalama.
• Ne dozvoliti posjetiteljima sa znakovima/simptomima infekcije da uđu u dijalizni centar.
• Odobriti bolovanje zaposlenicima s respiratornim simptomima ili drugim znakovima bolesti. Nije sigurno da oni borave među pacijentima.
• Napraviti odvojene čekaonice za bolesne pacijente koje su najmanje udaljene dva metra od drugih pacijenata. Zdravi pacijenti mogu čekati vani ili u svojim automobilima dok ne dođu na red da budu primljeni.
• Razdvojiti zdrave i bolesne pacijente tako da su udaljeni najmanje dva metra u svim smjerovima. Idealno bi bilo da se bolesni pacijenti dijaliziraju u zasebnoj prostoriji.
• Grupirati više dijaliznih pacijenata kod kojih se sumnja na COVID-19 ili je potvrđeno, zajedno sa zaposlenima koji se brinu o njima, u istoj jedinici ili u istoj smjeni.
• Provoditi postupak čišćenja tako da se koronavirus ubije, uključujući i sve procedure rutinskog čišćenja i dezinfekcije.
• Prebaciti svakog pacijenta koji je previše bolestan da bi bio liječen u jedinici za dijalizu. Prijevozna služba i služba koja prima pacijenta trebaju biti obaviještene o stanju pacijenta.
• Pratiti pacijente koji se dijaliziraju kod kuće na mjesečnoj osnovi.

Ako vaš dijalizni centar ne prati ove smjernice, trebate pozvati vašu lokalnu Organizaciju za unapređenje kvalitete. Vašu Organizaciju možete pronaći ovdje,

Sadržaj preuzet: https://undt.ba/sigurnost-tijekom-dijalize-i-izbijanje-covid-19/15833

Zarazne bolesti kao što je virus COVID-19 mogu poremetiti okruženje u kojem djeca rastu i razvijaju se. Poremećaji u porodicama, prijateljstvima, svakodnevnim aktivnostima i široj zajednici mogu imati negativne posljedice na dobrobit, razvoj i zaštitu djece. Pored toga, mjere koje se primjenjuju kako bi se spriječilo i suzbilo širenje virusa COVID-19 mogu djecu izložiti rizicima u pogledu njihove zaštite. Karantin i mjere izolacije u kućama, objektima i određenim zonama mogu imati negativan utjecaj na djecu i njihove porodice. 

Cilj ove informacije je da pruži podršku osobama koje praktično rade na zaštiti djece kako bi na bolji način odgovorili na rizike za zaštitu djece za vrijeme pandemije virusa COVID-19. U Prvom dijelu govori se o tome kakav rizik virus COVID-19 može predstavljati za djecu u smislu njihove zaštite. U Drugom dijelu izložene su programske opcije u skladu s Minimalnim standardima za zaštitu djece u humanitarnim aktivnostima iz 2019. godine (CPMS) i Smjernicama: Zaštita djece za vrijeme epidemija zaraznih bolesti.

KOMPLETAN DOKUMENT DOSTUPAN NA LINKU: 

https://www.unicef.org/bih/media/4956/file/Za%C5%A1tita%20djece%20za%20vrijeme%20pandemije%20COVID-19.pdf

“Ako želimo postići da ljudi svojim efikasnim djelovanjem pomognu u borbi protiv bolesti i da ne podstiču strah i stigmatizaciju, jako je bitno kako komuniciramo o bolesti COVID-19. Neophodno je stvoriti okruženje u kojem se može otvoreno, iskreno i djelotvorno razgovarati o ovoj bolesti i njenom uticaju”, stoji u dokumentu “Društvena stigma povezana s bolešću COVID-19” koji su pripremili Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF i Međunarodni komitet Crvenog krsta/križa.

Dokument je namijenjen predstavnicima vlasti, medija i lokalnih organizacija koje se bave bolešću uzrokovanom novim korona virusom Covid 19.

KOMPLETAN DOKUMENT DOSTUPAN NA LINKU: 

https://bit.ly/2R2B3p4

Dosadašnje relevantne preporuke ZZJZFBiH vezano za poslovne aktivnosti

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/02/Pitanja-i-odgovori-COVID-19.pdf

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/03/Preporuke-za-sve-poslovne-subjekte.docx

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/02/Kori%C5%A1tenje-maski.pdf

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/04/%C4%8CI%C5%A0%C4%86ENJE-I-DEZINFEKCIJA-POVR%C5%A0INA-I-PREDMETA-U-RADNOM-PROSTORU.docx

Opće preporuke

U ovim poslovnim objektima neophodno je primjenjivati mjere sprječavanja širenja COVID-19 kao i u svim drugim aktivnostima. Ove mjere podrazumjevaju sljedeće:

    • Uposlenicima pružiti informacije i edukaciju vezano za prevenciju širenja COVID -19 (materijali se mogu pronaći na stranici Zavoda za javno zdravstvo FBiH, www.zzjzfbih.ba

        ◦ Higijena ruku, respiratorna higijena, izbjegavati dodirivanje lica

        ◦ Standardne mjere higijene i zaštite zdravlja

        ◦ Mjere zaštite karakteristične za COVID -19

        ◦ Mjere zaštite karakteristične za djelatnost 

    • Redovno vršiti kontrolu i nadzor nad provedbom ovih mjera i davati povratne informacije uposlenicima

    • Insistirati na provođenju pojačanih mjera higijene i sanitacije. Redovno čistiti prostorije sa standardnim deterdžentom a potom dezinficirati, najmanje dva puta dnevno i nakon svakog prljanja. Kontinuirano vršiti dezinfekciju horizontalnih površina, šteka, rukohvata i ograda. Osigurati dezinfekciju obuće na ulazu u objekat u vidu dezo-barijere.

    • Osigurati provjetravanja prostorija tokom radnog vremena mehaničkom ili prirodnom ventilacijom. 

    • Insistirati na čestom pranju ruku ili dezinfekciji, kako uposlenika tako i mušterija.

    • Insistirati da svi uposlenici nose maske, a rukavice i zaštitu za oči u ovisnosti od usluge.

    • Insistirati da sve mušterije nose maske.

    • Ako je moguće organizirati rad u dvije smjene, na način da između dvije smjene bude vremenski period u kome će se izvršiti čišćenje i dezinfekcija prostora.

    • Uposlenike koji razviju simptome kao što su kašalj, povišena tjelesna temperatura, bol u grlu, uputiti da ne dolaze na posao nego da se obrate svom ljekaru

    • Ograničiti broj mušterija koji borave istovremeno u trgovini, preporučujemo jedna mušterija na 10m2. U manjim objektima osigurati pojedinačne ulaske.

    • Jasno istaknuti obavijest o ograničenjima i procedurama prilikom ulaska na ulazu u objekat

Frizerski i drugi tretmani za uljepšavanje

U toku pružanja ovih usluga dolazi do neizbježnog relativno bliskog kontakta između uposlenika i mušterija tako da su mjere zaštite od prenosa COVID -19 od posebnog značaja.

Neophodno je provoditi sve općenite mjere koje se savjetuju za prevenciju širenja COVID -19.

Pored općenitih preporuka u ovoj djelatnosti, karakteristične mjere bi trebale biti:

    • Pružanje usluga u unaprijed dogovorenim terminima putem telefona/interneta. Ovako bi se izbjeglo stvaranje gužve i redova ispred objekta. Pri ovome je potrebno adekvatno planirati i na vrijeme dogovoriti tražene usluge, da bi se mogli dogovoriti termini adekvatne dužine. 

    • Pitati potencijalne mušterije o zdravstvenom stanju, prisustvu ikakvih simptoma vezano za COVID -19 (povišna tjelesna temperatura, opća slabost i suhi kašalj). Ne dopustiti osobama koje su bolesne ulazak u objekat. 

    • U zavisnosti od veličine objekta, ograničiti broj uposlenika i broj mušterija (jedna mušterija na 10m2) koji mogu biti u objektu u isto vrijeme. Pri ovome voditi računa da je neophodno održati udaljenost od 2m između mušterija prilikom svih aspekata pružanja usluge (ulazak, za vrijeme pružanja usluge, prilikom plaćanja i izlaska iz objekta). Ako ovo nije moguće obezbjediti onda primati mušterije samo jednu po jednu.

    • Planirati rad u smjenama tako da više uposlenika nije prisutno u isto vrijeme u objektu.

    • Zadržavanje mušterija u objektu skratiti na najkraće moguće vrijeme potrebno za pružanje usluge. Posao završiti što brže i efikasnije i onemogućiti nepotrebno zadržavanje u objektu.

    • Osigurati pranje ruku sapunom i vodom ili dezinfekciju ruku na ulasku za mušterije, insistirati da mušterije operu ili dezinficiraju ruke prilikom ulaska.

    • Primati samo mušterije sa maskom koju moraju nositi svo vrijeme boravka u objektu.

    • Koristiti jednokratne ogrtače za šišanje. Za svaku mušteriju obezbjediti zaseban čist peškir. Peškire prati na 60-90 stepeni celzija sa standardnim deterdžentom za pranje veša.

    • Sav korišteni pribor nakon svake mušterije oprati i dezinficirati.

    • Gdje je moguće koristiti jednokratni pribor.

    • Nakon svake mušterije dezinficirati adekvatnim sredstvom za dezinfekciju sve površine koje je dodirivala mušterija ( stolica, rukohvati, stolovi, šteke). Sredstva za dezinfekciju površina koristiti prema uputama proizvođača

    • Uposlenici moraju prati ili dezinficirati ruke često, a posebno: nakon dolaska na posao, nakon odlaska u tolet, nakon kašljanja ili kihanja, neposredno prije dodirivanja mušterija, nakon dodirivanja mušterija, nakon obavljanja poslova čišćenja i dezinfekcije prostorija i površina

Trgovine i zanatske radnje

Preporuke se odnose na male trgovine razne robe, servise kućanskih aparata i elektronike, auto servise, ključarske servise, krojačke radnje, obućare i sl. I u ovim objektima neophodno je provoditi sve općenite mjere koje se savjetuju za prevenciju širenja COVID-19. U ovim objektima ne očekuje se blizak kontakt između mušterija, mušterija i uposlenika, tako da bi bile dovoljne općenite mjere koje se preporučuju i u svim ostalim aktivnostima stanovništva. Ograničiti broj mušterija koji borave istovremeno u trgovini, preporučujemo jedna mušterija na 10m2. U manjim objektima osigurati pojedinačne ulaske.

    • Pojačane standardne mjere higijene prostora

    • Higijena ruku (često pranje ruku vodom i sapunom ili dezinfekcija sredstvima na bazi alkohola)

    • Svi uposlenici i mušterije moraju imati masku

    • Fizička udaljenost između osoba 2m

Dodatne mjere u ovim djelatnostima bi trebale biti:

    • Izbjegavanje prisustva više osoba u objektu, te izbjegavanje formiranja gužve i redova. Najbolje posao organizirati tako da se unaprijed telefonom/internetom zakazuju termini dolaska u objekat. 

    • Koristiti mogućnost dostave i Internet prodaje. 

    • Sve površine koje je dodirivala mušterija odmah dezinficirati. Ukoliko se od mušterije preuzimaju predmeti (aparati za popravku i sl.) dezinficirati ih nakon preuzimanja, te isto uraditi i prije predavanja/isporuke mušteriji. Tokom obavljanja poslova preporučuje se i korištenje zaštitnih rukavica.

    • U prvoj fazi, izlazak na teren i popravke kod kuće dozvoliti samo u hitnim slučajevima koji zahtijevaju popravku (vodovodne instalacije, električne instalacije, plinske instalacije, grijanje) i prilikom ovih ograničiti kontakt na što manje osoba uz pridržavanje svih mjera zaštite koje se inače preporučuju (higijena ruku, maska)

    • Za trgovine tekstilom preporučuje se prodaja bez isprobavanja predmeta. Epidemiološki je posebno rizično probavanje predmeta koji se oblače preko glave. Ako je neophodno isprobati predmete, isprobana roba se mora spremiti na dva dana u za to predviđen prostor prije ponovnog stavljanja u prodaju, a isto važi i za odjevne predmete iz povrata.

Tržni centri

Organizacija i uvjeti prostora

    • Provoditi opće mjere navedene na početku ovog dokumenta.

    • Osigurati da se ne stvaraju gužve, te da se jasna uputstva o ograničenjima i mjerama postave na svim ulazima na vidljiva mjesta.

    • Zbog kontrole broja mušterija preporučuje se da postoji odvojeni ulaz i izlaz gdje god je to moguće. Prilikom ulaska i izlaska mora se moći održavati fizička udaljenost od 1-2 metra.

    • Broj mušterija koje mogu biti u isto vrijeme unutar centra odrediti prema površini prostora. Preporučuje se 10m2 po osobi, odnosno 10-15 ljudi na 100m2.

    • Unutar trgovačkog centra preporučuje se da sve osobe nose zaštitne maske preko usta i nosa.

    • Preporučuje se pojačna kontrola ventilacije prostora, sa dodavanjem više vanjskog zraka u sistem za ventilaciju. Povesti računa o ispravnosti i higijeni pogona za mehaničku ventilaciju/grijanje i klimatizaciju.

    • Na ulazima i na više mjesta u zavisnosti od površine prostora, a najbolje ispred ulaza u svaku trgovinu, postaviti sredstvo za dezinfekciju sa uputstvom za korištenje, kako bi bilo dostupno uposlenicima i mušterijama.

    • Preporučuje se da se smanji broj predmeta namjenjenih sjedenju i odmoru kupaca u zajedničkim prostorima centra, kako bi se smanjilno nepotrebno zadržavanje.

    • Preporučuje se organizirati rad u dvije smjene, na način da između smjena bude vremenski period u kome će se izvršiti temeljito čišćenje i dezinfekcija prostora.

    • Za pojedine djelatnosti primjenjuju se specifične preporuke dostupne od nadležnih ustanova (trgovine, ugostiteljski objekti, sportsko rekreativni kapaciteti, bazeni, hoteli, frizerski/kozmetičarski saloni i sl.). Preporuke su dostupne na sljedećim adresama:

https://covid19.fmoh.gov.ba/uploads/files/Preporuke%20-%20ugostiteljski%20objekti-62bd3db6668fe3a5d489fd858cebd78e897b01d4.pdf 

https://covid19.fmoh.gov.ba/uploads/files/Preporuke%20-%20muzeji,%20galerije,%20kina...-e11e7b9dd319c6741941f6f28de926330a66328a.pdf

https://covid19.fmoh.gov.ba/uploads/files/Preporuke%20-%20hoteli-4aaf53eaf73ba212bd2f2dda4546bd58630ab6a2.pdf

Preporuke za mušterije

    • Voditi računa o higijeni ruku, respiratornoj higijeni i fizičkoj distanci od drugih osoba.

    • Zadržavati se što kraće pri obavljanju trgovine.

    • Osobe koje imaju povišenu tjelesnu temperaturu ili kašalj trebaju odgoditi svoj odlazak u trgovački centar i javiti se svom ljekaru.

Preporuke za osoblje/uposlenike trgovačkih centara

    • Voditi računa o higijeni ruku, respiratornoj higijeni i fizičkoj distanci od drugih osoba.

    • Uposlenike koji razviju simptome kao što su kašalj, povišena tjelesna temperatura, bol u grlu, uputiti da ne dolaze na posao nego da se obrate svom ljekaru. Poželjno je da uposlenici vode računa o svom zdravstvenom stanju, da mjere temperaturu i prate pojavu simptoma kao što su kašalj, umor, otežano distanje.

Dosadašnje relevantne preporuke ZZJZFBiH

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/02/Pitanja-i-odgovori-COVID-19.pdf  

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/03/Preporuke-za-sve-poslovne-subjekte.docx 

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/04/%C4%8CI%C5%A0%C4%86ENJE-I-DEZINFEKCIJA-POVR%C5%A0INA-I-PREDMETA-U-RADNOM-PROSTORU.docx 

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/03/Postupak-pranja-ruku.docx 

U ovim poslovnim objektima neophodno je primjenjivati mjere sprječavanja širenja COVID-19 kao i u svim drugim aktivnostima. Ove mjere podrazumjevaju sljedeće:

    • Uposlenicima pružiti informacije i edukaciju vezano za prevenciju širenja COVID-19 (materijali se mogu pronaći na stranici Zavoda za javno zdravstvo FBiH, www.zzjzfbih.ba)

        ◦ Higijena ruku, respiratorna higijena, izbjegavati dodirivanje lica

        ◦ Standardne mjere higijene i zaštite zdravlja

        ◦ Mjere zaštite karakteristične za COVID-19

        ◦ Mjere zaštite karakteristične za djelatnost

    • Redovno vršiti kontrolu i nadzor nad provedbom ovih mjera i davati povratne informacije uposlenicima

    • Insistirati na provođenju pojačanih mjera higijene i sanitacije. Redovno čistiti prostorije sa standardnim deterdžentom a potom dezinficirati, najmanje dva puta dnevno i nakon svakog prljanja.

    • Osigurati provjetravanja prostorija tokom radnog vremena, mehaničkom ili prirodnom ventilacijom.

    • Insistirati na čestom pranju ruku ili dezinfekciji

    • Insistirati da svi uposlenici nose maske

    • Ako je moguće organizirati rad u dvije smjene, na način da između dvije smjene bude vremenski period u kome će se izvršiti temeljito čišćenje i dezinfekcija prostora.

    • Uposlenike koji razviju simptome kao što su kašalj, povišena tjelesna temperatura, bol u grlu, uputiti da ne dolaze na posao nego da se obrate svom ljekaru

Specifične preporuke vezane za vrtiće

Boravak u vrtićima potencijalno može predstavljati veći rizik za zarazu djece s COVID-19 nego je to porodični dom, odnosno domaćinstvo, posebno ako su ukućani uključeni u takav tip dnevnih obaveza da mogu izbjegavati situacije povećanog rizika za zarazu COVID-19.

Iz gore navedenih razloga podstičemo ostanak kod kuće sve djece za koju je to moguće, s obzirom da broj djece može biti takav da se mjere fizičkog razmaka u tim kolektivima neće moći poštovati.

Organizacija rada ustanove

Rad ustanove neophodno je organizovati na način da se osigura u što većoj mjeri fizički razmak kao 

i pojačana osobna higijena i higijena prostora. Fizički razmak od najmanje 2 metra u zatvorenom prostoru posebno provode uposlenici u odnosu na druge uposlenike, te se navedeni fizički razmak preporučuje kada je god moguće između uposlenika i djece, sa iznimkom direktne njege djeteta koja se provodi u što kraćem vremenu.

U istom zajedničkom prostoru uposlenici održavaju fizički razmak od 2 metra, te se sastanci, dogovori i edukacije trebaju odvijati elektronski ili telefonom, a ulazak roditelja u ustanovu treba izbjeći kad je god moguće. U istom prostoru u isto vrijeme smiju boraviti isključivo djeca i odgajatelj iz iste odgojne grupe.

Fizički razmak kao i pojačanu ličnu higijenu djece neophodno je podsticati, ali treba očekivati da će

dolaziti do određenih odstupanja. 

Preporučuje se formiranje odgojno-obrazovnih grupa djece s manjim brojem uvijek iste djece u grupi i jedan odgajatelj, što ukupno daje po mogućnosti 10 osoba. 

Za jednu grupu djece brine jedan odgajatelj, odnosno dva (u popodnevnoj smjeni u dječjem vrtiću) bez „preklapanja“. Izbjegavati fizički kontakt (bliski kontakt) djece iz jedne odgojne grupe sa drugom djecom, roditeljima/starateljima druge djece i drugim uposlenicima ustanove. Svi su odgovorni za svoj društveni krug i kontakte. 

Svaka odgojna grupa bi trebala boraviti u odvojenoj prostoriji. Preporučuje se da djeca što više vremena provode na otvorenom.

Za boravak djece preporučuje se prostorija što veće površine i visine, prozračna i osunčana (odgovarajući izvor dnevnog svjetla), vratima odvojena od ostalih prostorija. Neophodno je da se prostorija može provjetravati vanjskim zrakom.

Preporučuje se u istoj prostoriji organizirati prehranu djece (obroci se mogu dostaviti u prostoriju

te konzumirati u prostoriji). Upotreba zajedničkih trpezarija u kojoj bi boravila djeca iz različitih odgojnih grupa predstavlja rizik i ne preporučuje se.

Izbjegavati svaki ulazak drugih osoba (npr. zbog čišćenja, popravka ili donošenja hrane) u prostoriju dok su djeca u prostoriji.

Prolazak kroz zajedničke prostorije treba izbjegavati i skratiti na minimum, a ako je navedeno neophodno, prolaz kroz zajedničke prostorije se organizira na način da u isto vrijeme prolaze djeca i odgajatelj iz jedne odgojne grupe dok druge osobe ne prolaze u isto vrijeme, uz poticanje djece da kod takvih prolaza ne dodiruju površine ili predmete.

Ne treba dijeliti čaše, šolje, drugo posuđe i pribor za jelo s drugim osobama.

U planiranju didaktičke opreme treba dati prednosti opremi glatkih, tvrdih površina koje se lako operu deterdžentom i vodom. Prati i sušiti igračke potrebno je, ako je moguće, na kraju svakog radnog dana, posebno za skupine djece koja su sukladno razvojnoj dobi sklona stavljati predmete u usta.  

Kada je lijepo vrijeme preporučuje se nastava na otvorenom prostoru, kada god je to moguće.

Ograničen ulazak u ustanove

Do daljnjeg su zabranjeni sve van-nastavne posjete (npr pozorište, kino, galerije, muzeji i slično.).

Neophodno je osigurati protok/dolazak što manjeg broj osoba, kako na ulazu tako i unutrašnjim prostorima ustanove.

Kada god je moguće, prilikom dovođenja djeteta u ustanovu u pratnji djeteta treba biti odrasla osoba koja ne spada u rizičnu skupinu na obolijevanje od COVID-19, to jest da nije starije životne dobi (65 i više godina), niti je hronični bolesnik.

Roditelji/skrbnici ne smiju dovoditi, niti odvoditi djecu iz ustanova niti ulaziti u vanjske prostore (dvorište, vrt, igralište) i unutarnje prostore ustanove, ako imaju povišenu tjelesnu temperaturu, respiratorne simptome poput kašlja i kratkog daha ili koji su pod rizikom da su mogli biti u kontaktu s osobama pozitivnim na COVID-19 ili su pod sumnjom da bi mogli biti zaraženi s COVID-19, a pogotovo ako su u samo-izolaciji jer tada ne smiju izlaziti iz kuće.

Djeca koja imaju povišenu tjelesnu temperaturu, respiratorne simptome poput kašlja i kratkog daha ili koji su pod rizikom da su mogli biti u kontaktu s osobama pozitivnim na COVID-19 (npr. u kućanstvu ili na radnom mjestu, odnosno da je članu kućanstva propisana mjera samo-izolacije) ili su pod sumnjom da bi mogli biti zaražena s COVID-19, ostaju kod kuće te ih roditelji/skrbnici ne smiju dovoditi u ustanove.

U ustanovi nije dozvoljen ulazak zaposlenicima koji nisu raspoređeni na posao. U ustanovi treba biti najmanji mogući broj uposlenika u isto vrijeme, ali opet dovoljan broj da je moguće organizirati njegu za djecu u malim grupama.

Dostavu za potrebe ustanove preuzimaju nadležni radnici ustanove na vanjskim vratima, a ulaz je

dozvoljen iznimno serviserima i ostalim službama za čijim uslugama postoji neodgodiva potreba, uz obaveznu mjeru dezinfekcije ruku, nošenja zaštitne maske i zamjenske obuće.

Čišćenje i dezinfekcija prostora

Neophodno je provoditi mjere čišćenja i dezinfekcije prema standardnim preporukama i prema preporukama za radne prostore.

Predmete kao što su ručke na vratima, ručke na prozorima, radne površine, tastature, konzole, slavine u toaletima i kuhinjama, tipke vodokotlića, daljinski upravljači, prekidači za struju, zvona na vratima, kontrole liftova te druge dodirne površine koje koristi veći broj osoba neophodno je dezinficirati što češće, više puta dnevno. Preporučuje se da se čišćenje provodi u vrijeme kada su djeca na dvorištu ili nakon odlaska djece.

Prostorije je obavezno prozračivati najmanje dva puta dnevno u trajanju od minimalno pola sata prije dolaska i nakon odlaska djece, ili ako to vremenske i sigurnosne prilike dopuštaju ostaviti otvoren prozor.

Na ulazu te na još nekoliko lako dostupnih mjesta, neophodno je postaviti dozatore s dezinficijensom za dezinfekciju ruku odraslih s uputstvom za korištenje. Djeca predškolske dobi ne dezinficiraju ruke, već se učestalo provodi pranje ruku sapunom i vodom.

Djeca

Ne preporučuje se da djeca predškolske dobi nose maske u vrtiću.

Roditelji/skrbnici imaju obavezu izmjeriti tjelesnu temperaturu djetetu svaki dan prije dolaska u ustanovu, te u slučaju povišene tjelesne temperature ne smiju dovoditi dijete u ustanovu već se javljaju telefonom ustanovi i izabranom pedijatru/ljekaru porodične medicine radi odluke o testiranju i liječenju djeteta.

Ako djeca razviju simptome COVID-19 infekcije tokom boravka u ustanovi, odgajatelji odmah 

obavještavaju roditelje, koji u najkraćem mogućem roku moraju doći po dijete.

Djecu treba poticati da održavaju distancu (fizičku udaljenost) od druge djece i odraslih, primjereno razvojnoj dobi.

Djecu treba poticati da ne dodiruju usta, nos, oči i lice kao i da ne stavljaju ruke i predmete u usta, primjereno razvojnoj dobi.

Djecu treba podsticati da redovito i pravilno peru ruke prije ulaska u svoju grupu, prije i nakon pripreme hrane, prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon dolaska izvana, nakon čišćenja nosa, uvijek kada ruke izgledaju prljavo. Za pranje ruku treba koristiti tekuću vodu i sapun.

Nakon pranja ruku sapunom i vodom, za sušenje ruku neophodno je koristiti papirnate ubruse za

jednokratnu upotrebu koje nakon korištenja treba odbaciti u kantu za otpad sa poklopcem. Djecu treba podsticati da kada kašlju i kišu prekriju usta i nos laktom ili papirnatom maramicom koju poslije treba odbaciti u korpu za otpad sa poklopcem te oprati ruke.

Poželjno je da svako dijete samo postupa sa svojom odjećom i obućom, školskim priborom, torbama, knjigama, no ako nije u mogućnosti, odgajatelji nakon dodirivanja odjeće i obuće, pribora, torbi, knjiga trebaju poslije toga poslije toga dezinficirati ruke.

Preporučuje se ostanak kod kuće djece i osoblja s hroničnim bolestima (respiratornim, kardiovaskularnim, dijabetesom, malignim bolestima, imunodeficijencijama, djece s većim tjelesnim/motoričkim oštećenjima), kao i djece čiji roditelji/skrbnici ili ukućani imaju jednu od navedenih bolesti. Ako ukućani osoblja/djelatnika imaju jednu od navedenih bolesti ili su starije životne dobi (65 i više godina), osoblje/djelatnici se tijekom boravka kod kuće pridržavaju mjera fizičkog razmaka u donosu na ukućane kao i pojačane higijene, radi zaštite ukućana.

Uposlenici

Svi uposlenici za vrijeme rada trebaju nositi zaštitnu masku preko usta i nosa. Nošenje rukavica u radu sa djecom nije preporučljivo, prednost se daje učestalom pranju i dezinficiranju ruku. Rukavice se preporučuju kod poslova čišćenja i dezinfekcije prostora i predmeta.

Preporučuje se da uposlenici izvrše dezinfekciju mobitela po dolasku na radno mjesto.

Svi uposlenici imaju obavezu mjeriti tjelesnu temperaturu svaki dan prije dolaska na posao, te da u slučaju povećane tjelesne temperature ne dolaze na posao, već se javljaju telefonom poslodavcu i svom ljekaru.

Preporučuje se mjerenje tjelesne temperatura bezkontaktnim toplomjerom svim uposlenicima,

svakodnevno kod dolaska i odlaska s posla, te da se utvrđuje imaju li respiratornih simptoma ili

drugih znakova zaraznih bolesti. Preporučuje se voditi evidenciju o izmjerenim temperaturama uposlenika, koja će sadržavati ime i prezime osobe, datum i vrijeme mjerenja, i vrijednost tjelesne temperature.

Sa povišenom temperaturom, kašljom, otežanim dizanjem i drugim simptomima zarazne bolesti nije dozvoljeno raditi, brinuti se o djeci, niti dolaziti u prostor poslodavca, odnosno ustanove. Ako uposlenik razvije simptome u toku radnog vremena, treba što prije da obavijesti nadređenog, napusti radno mjesto, te se obrati ljekaru. Zbog mogućnosti ovakvih slučajeva neophodno je da postoji organizirana zamjena za radnike.

Dosadašnje relevantne preporuke ZZJZFBiH 

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/02/Pitanja-i-odgovori-COVID-19.pdf

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/03/Preporuke-za-sve-poslovne-subjekte.docx

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/04/%C4%8CI%C5%A0%C4%86ENJE-I-DEZINFEKCIJA-POVR%C5%A0INA-I-PREDMETA-U-RADNOM-PROSTORU.docx

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/04/DEZINFEKCIJA-vozila-javnog-prevoza.docx

U obavljanju javnog prevoza neophodno je primjenjivati mjere sprječavanja širenja COVID-19 kao i u svim drugim aktivnostima. Ove mjere podrazumjevaju sljedeće:

    • Uposlenicima pružiti informacije i edukaciju vezano za prevenciju širenja COVID-19 (materijali se mogu pronaći na stranici Zavoda za javno zdravstvo FBiH, www.zzjzfbih.ba)

        ◦ Higijena ruku, respiratorna higijena, izbjegavati dodirivanje lica

        ◦ Standardne mjere higijene i zaštite zdravlja

        ◦ Mjere zaštite karakteristične za COVID -19

        ◦ Mjere zaštite karakteristične za djelatnost

    • Redovno vršiti kontrolu i nadzor nad provedbom ovih mjera i davati povratne informacije uposlenicima

    • Insistirati na provođenju pojačanih mjera higijene i sanitacije. Redovno čistiti vozila sa standardnim deterdžentom, a potom dezinficirati.

    • Insistirati na čestom pranju ruku ili dezinfekciji

    • Insistirati da svi uposlenici kao i putnici nose maske.

    • Uposlenike koji razviju simptome kao što su kašalj, povišena tjelesna temperatura, bol u grlu, uputiti da ne dolaze na posao nego da se obrate svom ljekaru.

Ove se preporuke odnose na mjere prilikom prevoza putnika vozilima javnog prijevoza tokom epidemije koronavirusa (COVID-19), radi zaštite vozača i putnika u linijskom i povremenom prevozu putnika. Većina preporuka može se primjeniti i na ostale oblike prijevoza putnika.

Na ulazu u vozilo i na svim peronima i stanicama treba postaviti obavjesti o higijenskim mjerama i ograničenjima u vidu broja putnika po vozilu.

Higijena vozača i vozila

Održavajte higijenu kabine vozača i svoju radnu okolinu – vozačkog mjesta i kabine tako da se svakodnevno, preporučeno nekoliko puta dnevno prebrišu površine sa sredstvom za dezinfekciju površina. Posebno prebrišite površine koje se često dodiruju rukama, kao što su kvake na vratima, volan, radna ploča.

U skladu sa dosadašnjim naredbama vozač i svi putnici moraju nositi zaštitnu masku preko usta i nosa. Zaštitnu masku treba redovno mijenjati, a obavezno uvijek kada postane vlažna i mokra. Prije 

i nakon skidanja maske, ruke treba oprati toplom vodom i sapunom ili ih dezinficirati. Iskorištene jednokratne maske odlažu se u vreće za smeće koje su smještene u kante s poklopcem. Preporučuje se korištenje platnenih maski, koje se trebaju redovito prati.

Operite ruke ili dezinficirajte ruke prije ulaska u vozilo, nakon izlaska iz vozila, nakon postupaka čišćenja vozila ili kad su ruke vidljivo uprljane, te u ostalim preporučenim situacijama (poslije toaleta, prije jela, poslije brisanja nosa i sl.). Dezinfekcijsko sredstvo mora biti na raspolaganju na ulazu u vozilo, a pri ulazu u autobus potrebna je dezinfekcija ruku (vozno osoblje i putnici).

Treba izbjegavati bliski kontakt s putnicima (i njihovom prtljagom) prilikom komunikacije s njima. Održavajte odgovarajući fizički razmak (1-2 metra) u svakodnevnom društvenom kontaktu s putnicima i drugim osobama. 

Ako vozači stavljaju prtljagu u prtljažni prostor, potrebno je poslije toga dezinficirati ruke.

Potrebno je vršiti standardno čišćenje i dezinfekciju vozila, temeljito najmanje dva puta dnevno, a između vožnji neophodno je izvršiti dezinfekciju dodirnih površina u vozilu i prozračivanje unutrašnjosti prevoznog sredstva. Pri čišćenju unutrašnjosti autobusa posebno pazite na rukohvate na ulaznim i izlaznim vratima, prozorska stakla, kao i na naslone za glavu i za ruke putnika (u autobusima).

Preporučuje se postavljanje fizičke barijere između vozačkog mjesta i putnika (od pleksiglasa ili slično), ako to nije moguće, prvi red sjedala iza vozača ne smije se koristiti za prevoz putnika.

Redovno prozračujte putnički prostor prilikom stajanja na stajalištima. Za vrijeme vožnje koristite prozračivanje unutrašnjosti autobusa ventilacijom. Ako vremenske prilike i temperatura to dozvoljavaju, tokom vožnje otvorite prozore.

Putnici

Informirajte putnike o važnosti održavanja fizičke udaljenosti od najmanje jednog metra jednih od drugih.

Broj i raspored putnika po sjedištima mora biti takav da omogućava propisani razmak (1-2m, odnosno jedno prazno sjedište) između njih. Ograničiti kapacitet na sjedeća mjesta i to tako da sjedi jedna osoba u redu, na način da sjede naizmjenično na sasvim lijevom i sasvim desnom sjedištu. Mjesta koja se ne koriste označiti trakom ili znakom upozorenja. Preporučujemo da se ne dozvoli stajanje i držanje za rukohvate tokom vožnje, osim prilikom ulaska i izlaska iz vozila.

Svi putnici moraju imati zaštitne maske, u skladu sa dosadašnjim naredbama.

Preporučuje se pojačano prisustvo revizora u vozilima. U javnom gradskom prevozu posebno, da bi se osiguralo pridržavanje mjera od strane putnika i dozvoljeni broj putnika po vozilu.

S obzirom da je profesija stomatologa i kompletnog osoblja stomatološke ordinacije jedna od najrizičnijih za vrijeme pandemije COVID-19 virusa, novi protokoli rada se moraju usvojiti i poštivati kako bi se prenos ove infekcije sveo na minimum pri radu sa pacijentima.

Ovaj protokol uključuje: 

ZAKAZIVANJE PACIJENATA, EPIDEMIOLOŠKU ANAMNEZU I TRIJAŽU PACIJENATA, DOLAZAK PACIJENTA U ORDINACIJU, PONAŠANJE PACIJENTA U ČEKAONICI, INDIVIDUALNA ZAŠTITA STOMATOLOGA I OSOBLJA, TOK RADA SA PACIJENTIMA i DEZINFEKCIJA ORDINACIJE PRIJE DOLASKA NOVOG PACIJENTA

ZAKAZIVANJE PACIJENATA

TELEFONSKA PROVJERA SVAKOG PACIJENTA DAN PRIJE NJEGOVA DOLASKA U

ORDINACIJU JE OBAVEZNA

Preporučuje se da se epidemiološka anamneza pacijenata prvi put obavi telefonskim putem a

ona uključuje slijedeća pitanja:

• Jeste li u posljednjih 14 dana ili DANAS imali povišenu tjelesnu temperaturu, druge respiratorne

simptome (kašalj, kihanje, gubitak okusa i mirisa), opću slabost, bolove u mišićima, dijareju?

• Jeste li u posljednjih 14 dana imali kontakt s osobama koje su zaražene sa COVID-19?

• Jeste li u posljednjih 14 dana imali kontakt s osobama koje su u karanteni i samoizolaciji

zbog zaraze COVID-19?

• Jeste li putovali u zadnjih mjesec dana?

ODGOVOR “NE” NA SVA POSTAVLJENA PITANJA:

Pacijenta možete naručiti, stim da se ostavi dovoljno vremena za rad kako ne bi došlo do stvaranja

gužvi u čekaonicama. Obavezno uzeti adresu i broj telefona pacijenta i zamoliti pacijenta da dođe sam bez pratnje. Ukoliko se radi o pacijentima koji moraju imati pratnju (djeca, starije osobe, invalidi itd) neka to bude u pratnji jedne osobe. Također pacijentima se sugeriše da u ordinaciju dolaze sa zaštitnom maskom.

ODOGOVOR “DA” čak i ukoliko se radi o pozitivnom odgovoru samo na jedno od gore navedenih

pitanja. ODGODITI TERMIN PACIJENTU!

TRIJAŽA PACIJENATA

Odgoditi sve rutinske zahvate koji stvaraju aerosol i širenje kapljične infekcije i koji nisu hitni.

(npr. provođenje dentalne higijene, otklanjanje naslaga zubnog kamenca). Prednost dati hitnim stanjima. Sve stomatološke tretmane koji zahtijevaju dugotrajan rad u aerosolu treba odgoditi. 

DOLAZAK PACIJENTA U ORDINACIJU

Ispred ulaza u ordinaciju postaviti dezobarijeru čija će se spužva natopiti sa dezificijensima na bazi hlora gdje će pacijent dezinfikovati svoju obuću prije ulaska u ordinaciju. Umjesto ovoga moguće je pacijentu obezbijediti i jednokratne kaljače koje navlači prije ulaska u ordinaciju, a nakon tretmana i pri izlasku iz ordinacije će ih odlagati u posebno obilježenu kantu.

Poželjno je na ulazna vrata napisati upute ponašanja prilikom ulaska u stomatološku ordinaciju.

Dragi pacijenti,

prilikom ulaska u ordinaciju, zbog preventivnih mjera nad zarazom COVID-19, molimo Vas da se bez suvišnih dodirivanja površina ordinacije uputite u toalet i operete ruke sapunom u trajanju od 60 sekundi te se nakon toga vratite u čekaonicu gdje ruke dezinficirate bez kontakta antiseptikom iz dispenzera, ili će vam neko od osoblja ordinacije naprskati dezinficijens kojeg utrljajte u ruke 20 sekundi. Unaprijed hvala.

Ponovo prikupiti anamnezu koja mora sadržavati upitnik pitanja s početka protokola.

Izmjeriti temperaturu bezkontaktnim senzorom! Ukoliko tjelesna temperatura pacijenta iznosi više od 37.3 stepena ODGODITI TERMIN pacijentu i uputiti u epidemiološku službu i odgovarajuću bolnicu.

PONAŠANJE PACIJENTA U ČEKAONICI

Iz čekaonice maknuti suvišne predmete stolice, časopise, igre, letke itd.

OBAVEZNO IZBJEĆI PREKLAPANJE TERMINA PACIJENATA! Ukoliko se desi da u ordinaciju dođe nenajavljen pacijent, zamoliti ga da sačeka van ordinacije.

Razmaknuti stolice u čekaonici na udaljenost minimalno 1 metar, ili preko staviti traku što upozorova pacijenta na međusobni razmak.

Ukoliko je pacijent došao u pratnji, zamoliti pratnju da napusti ordinaciju do završetka termina

pacijenta.

Redovno dezinficirati površine i predmete s kojima je pacijent bio u kontaktu u čekaonici (ručke,

utičnice, kvake, vješalice na koje je pacijent ostavio svoje stvari, POS uređaji) sa dezinficijensima

koji sadže minimalno 70%-tni alkoholom ili 0.1% hipokloritom.

INDIVIDUALNA ZAŠTITA STOMATOLOGA I OSOBLJA

1. Nošenje hirurških maski s filterom FFP2 ili FFP3 maskama (preporučene od strane WHO kod epidemija i kod zaraženih osoba). Upotreba hirurške maske dokumentirano smanjuje rizik od nastanka infekcije.

2. Maske ne skidati tokom rada i boravka u stomatološkoj ordinaciji (nedovoljno poznat podatak o vremenu zadržavanja virusa u aerosolu). Oprez kod manipulacije s maskom prilikom njezinog stavljanja i skidanja radi kontaminacije. Pratiti uputstva proizvođača.

3. Nositi zaštitnu odjeću. Kute (halje) trebaju biti dugih rukava, a preporučljivo je koristiti i jednokratne kute (halje). Kute (halje) je moguće koristiti više puta jednostavnim pranjem na 60-90°C.

4. Brada smanjuje ili potpuno kompromitira upotrebu maski.

5. Poseban oprez potreban za zaštitu očiju. Oči trebaju biti pokrivene ili zaštitnim naočalama koje imaju bočno zatvaranje ili zaštitnim vizirom.

6. Naočale i viziri trebaju nakon upotrebe biti dezinficirani sredstvima koja sadržavaju 70% alkohol.

7. Vodonepropusne jednokratne kute (halje) ili zaštitna odijela skafanderi jednokratni su obavezni u radu sa zaraženim pacijentom.

8. Obavezna je zaštita kose hirurškom kapom ili jednokratnom hirurškom kapom.

9. Sva radna odjeća nakon tretmana smatra se kontaminiranom te ju je potrebno s OPREZOM

skinuti i baciti u specijalni otpad.

10. Nakon skidanja maske i zaštitne odjeće obavezno oprati i dezinficirati ruke antiseptikom. Izbjegavati dodirivanje rukama lica, očiju, nosa i usta tokom rada.

TOK RADA SA PACIJENTIMA

1. Prije rada na pacijentu oprati ruke dezinficijensom prije stavljanja rukavica i nakon skidanja

rukavica te ih dodatno dezinficirati antiseptikom.

2. Zaštititi lice vizirom, nositi zaštitne maske po mogućnosti s filterom, FFP2 ili FFP3 jer dokazano bolje prianjaju uz lice i korijen nosa.

3. Unaprijed pripremiti na radnoj površini sve što će biti potrebno za vrijeme stomatološkog

tretmana kako bi se izbjegli suvišni kontakti s preostalim površinama unutar ordinacije.

Preporučljivo je koristiti jednokratne komprese.

4. Prije početka tretmana pacijentu dati da promućka u ustima nerazrijeđeni antiseptik na bazi:

• 1% vodikov peroksid

• 1% povidon jodid

Otopine na bazi klorheksidina opisane su kao metoda bez učinka.

5. Preporučljivo koristiti mikromotor umjesto turbine kako bi se smanjio aerosol.

6. Preporučljivo korištenje tehnike rada “4 ruke” (uz asistiranje stomatološke sestre tokom

rada) i dvostruke aspiracije (SISALJKA + SAUGER) zbog smanjenja aerosola.

7. Korištenje koferdama i sisaljke (saugera) većeg volumena prilikom rada pokazalo se kao

preventivna mjera koja znatno smanjuje rizik zaraze stomatologa, te je preporučljiv.

8. Smanjiti upotrebu “pustera” na najmanju moguću mjeru kako bi se izbjeglo raspršivanje

čestica iz usta pacijenta i aerosol.

9. Ukoliko se pacijentu uzimaju otisci, te otiske nakon vađenja iz usta odmah dezinficirati i

staviti u jednokratnu kesicu i odložiti na posebno mjesto.

10. Izbjeći Intraoralno rendgensko snimanje koje može potaknuti izlučivanje pljuvačke i kašalj

- ekstraoralnosnimanje, ortopantomograma i CBCT su alternative tokom pandemije

COVID-19.

11. Kod hitnih stanja kao što su frakture zuba, luksacije ili avulzije:

• Ukoliko je potrebno uraditi ekstrkaciju zuba, poželjno je koristiti resorbirajuće konce

• Kod pacijenata s kontuzijom mekog tkiva i lica potrebno je obaviti čišćenje rane i šivanje

• Preporučuje se lagano ispiranje rane i korištenje sisaljke/saugera,kako bismo smanjili

prskanje i raspršivanje aerosola

• Sve raditi isključivo sa zaštitnom opremom

12. Helio lampe i ostale uređaje koji se koriste više puta u toku dana na različitim pacijentima

poželjno je umotavati u jednokratne folije koje se nakon upotrebe bacaju, i prije korištenja na drugom pacijentu potrebno ih je dezinficirati 70% rastvorom alkohola i ponovo umotati u foliju.

DEZINFEKCIJA ORDINACIJE PRIJE DOLASKA NOVOG PACIJENTA

Nakon završenog zahvata, obavezno skinuti kontaminiranu uniformu i odložiti u poseban otpad.

Kompletno radno mjesto, stomatološku stolicu, terapeutsku stolicu, radne ormariće, heliolampe i ostale korištene uređaje potrebno je dezinficirati sa dezinficijensima na bazi 70% alkohola.

Prostoriju je potrebno prozračiti prije dolaska novog pacijenta i poželjno je koristiti UV lampu,

ali bez prisustva osoblja u toj prostoriji.

Također obratiti pažnju na sve površine (šteke, vješalice, POS uređaji) sa kojima je pacijent mogao

doći u kontakt te ih dezinficirati sa 70% alkoholom, prije dolaska novog pacijenta. Također je preporučljivo da se ostale površine sa kojima dolazi u kontakt osoblje ordinacije kao tastature, miš itd., također u toku dana prebrišu tj dezinficiraju. Preporučuje se pod ordinacije prebrisati

2 puta u toku dana.

*u suradnji sa Stomatološkom komorom Federacije Bosne i Hercegovine

Dosadašnje relevantne preporuke ZZJZFBiH vezano za poslovne aktivnosti

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/02/Pitanja-i-odgovori-COVID-19.pdf

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/03/Preporuke-za-sve-poslovne-subjekte.docx

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/04/%C4%8CI%C5%A0%C4%86ENJE-I-DEZINFEKCIJA-POVR%C5%A0INA-I-PREDMETA-U-RADNOM-PROSTORU.docx

U svim poslovnim objektima neophodno je primjenjivati mjere sprečavanja širenja COVID-19 kao i u svim drugim aktivnostima. Ove mjere podrazumjevaju sljedeće:

Uposlenicima pružiti informacije i edukaciju vezano za prevenciju širenja COVID-19 (materijali se mogu pronaći na stranici Zavoda za javno zdravstvo FBiH, www.zzjzfbih.ba

        ◦ Higijena ruku, respiratorna higijena, izbjegavati dodirivanje lica

        ◦ Standardne mjere higijene i zaštite zdravlja

        ◦ Mjere zaštite karakteristične za COVID-19

        ◦ Mjere zaštite karakteristične za djelatnost

Redovno vršiti kontrolu i nadzor nad provedbom ovih mjera i davati povratne informacije uposlenicima. Uposlenike koji razviju simptome kao što su kašalj, povišena tjelesna temperatura, bol u grlu, uputiti da ne dolaze na posao nego da se obrate svom ljekaru.

Insistirati na provođenju pojačanih mjera higijene i sanitacije. Redovno čistiti prostorije sa standardnim deterdžentom a potom dezinficirati, najmanje dva puta dnevno i nakon svakog prljanja. Predmete koji se često dodiruju, kao što su šteke, prekidači za svjetlo, rukohvati, ograde i sl. što češće dezinficirati u toku dana.  

Osigurati provjetravanja prostorija vanjskim zrakom tokom radnog vremena, mehaničkom ili prirodnom ventilacijom. Povesti računa o ispravnosti i higijeni pogona za mehaničku ventilaciju/grijanje i klimatizaciju.

Specifične preporuke

Preporučuje se da svo osoblje i posjetioci nose zaštitnu masku.

Insistirati na čestom pranju ruku i dezinfekciji ruku, kako uposlenika tako i posjetilaca. Na ulazima i na više mjesta u zavisnosti od površine prostora postaviti sredstvo za dezinfekciju sa uputstvom za korištenje tako da bude dostupno uposlenicima i posjetiocima. Ne preporučuje se upotreba rukavica nego stavljanje naglaska na pojačanu higijenu ruku.

Na ulazima u zatvorene prostore postaviti dezo-barijere za dezinfekciju obuće i održavati ih redovno.

Ograničiti broj posjetilaca koji mogu biti u prostorijama u isto vrijeme, preporučuje se maksimalno 

10-15 osoba na 100m2. Preporučuje se fizička udaljenost od najmanje 1-2 metra između svih osoba, u svakom trenutku. 

Osigurati da se ne stvaraju gužve, te da se jasna uputstva o ograničenjima i mjerama postave na sva vidljiva mjesta. Zbog kontrole broja posjetilaca preporučuje se da postoji odvojeni ulaz i izlaz gdje god je to moguće.

Preporučuje se organizirati rad u dvije smjene, na način da između dvije smjene bude vremenski period u kome će se izvršiti temeljito čišćenje i dezinfekcija prostora.

Smjernice se odnose na domove za starije i nemoćne osobe, kao i druge ustanove za pružanje socijalnih usluga smještaja i organiziranog stanovanja.

Naredbom Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva do daljnjeg se zabranjuje posjete korisnicima ovih ustanova.

Prevencija

Odgovorni tim i aktivnosti za kontrolu i prevenciju infekcije.

Ustanove za pružanje dugoročne skrbi trebaju odrediti odgovorni tim unutar ustanove koje će voditi i koordinirati aktivnosti vezane za kontrolu i prevenciju infekcije. Poželjno bi bilo da delegirani tim za kontrolu i prevenciju infekcije bude multidisciplinaran i da ima uspostavljen komunikacijski kanal s drugim ustanovama i stručnim osobama.

Ovaj tim treba minimalno pružiti sljedeće:

    • Osnovnu edukaciju (materijali se mogu pronaći na stranici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, www.zzjzfbih.ba) vezano za COVID-19 za sve uposlenike koja će ukljućivati sljedeće:

        ◦ Higijena ruku i respiratorna higijena

        ◦ Standardne mjere opreza

        ◦ Mjere opreza karakteristične za prenošenje COVID-19

    • Pružati informacije svim korisnicima o COVID-19, vezano za virus, simptome bolesti, i kako da se zaštite.

    • Redovno vršiti nadzor nad provedbom praksi kontrole i prevencije infekcije i davati povratne informacije uposlenicima.

    • Povećati naglasak na higijenu ruku i respiratornoj higijeni

        ◦ Obezbjediti dovoljne količine dezinficijenasa za ruke na bazi alkohola (najmanje 70% alkohola), sapuna i čiste vode na svim ulazima, izlazima i mjestima pružanja njege,

        ◦ Postaviti podsjetnike, postere, letke na više mjesta u ustanovi. Ciljano da podsjetimo uposlenike, korisnike i posjetioce na higijenu ruku, tj da peru ili dezinficiraju ruke,

        ◦ Podsticati pranje ruku najmanje 40 sekundi sapunom, ili 20 sekundi sredstvima za dezinfekciju ruku,

        ◦ Zahtjevati od uposlenika da peru ruke često, naročito na početku radnog dana, prije i nakon dodirivanja korisnika, nakon korištenja toaleta, prije i poslije pripremanja hrane i prije jela,

        ◦ Podsticati i podržavati korisnike da održavaju higijenu ruku što češće. Naročito nakon dodirivanja drugih osoba (naglasiti da treba izbjegavati dodirivanje svakako), nakon korištenja toaleta, prije jela i nakon kašljanja i kihanja.

        ◦ Obezbjediti dovoljne količine papirnatih maramica i njihovo adekvatno odlaganje u otpad (kante sa poklopcem obavezno).

Fizičko distanciranje u ustanovi

Mjere fizičkog distanciranja u ustanovi treba provoditi da bi se spriječilo širenje COVID-19.

    • Otkazati grupne aktivnosti gdje nije moguće sprovesti mjere fizičkog distanciranja

    • Kreirati redosljed serviranja obroka kako bi se omogućile mjere distanciranja u trpezarijama. Ako ovo nije moguće onda servirati obroke u sobama,

    • Narediti minimalnu odaljenost od 1 metar između korisnika,

    • Zahtjevati od korisnika i uposlenika da izbjegavanju nepotrebno dodirivanje (rukovanje, grljenje, ljubljenje).

Odgovor

Odgovor ustanove na COVID-19 se bazira na ranom prepoznavanju, izolaciji, njezi i kontroli izvora zaraze (prevencija daljeg širenja sa zaražene osobe).

Rano prepoznavanje

Rano prepoznavanje, izolacija i njega oboljelih od COVID-19 su od ključnog značaja za ograničenje širenja bolesti u ustanovi.

Nadzor na covid-19 među korisnicima i osobljem treba vršiti kontinuirano.

Korisnici:

    • Procijeniti zdravlje svih novih korisnika pri prijemu (znaci respiratornih bolesti, povišena tjelesna temperatura, kašalj, teškoće u disanju),

    • Dva puta dnevno mjeriti temperaturu svakom korisniku, procjeniti zdravstveno stanje (kašalj, teškoće u disanju),

    • Odmah prijaviti pojavu povišene temperature ili respiratornih simptoma odgovornom timu za kontrolu infekcije, odnosno zdravstvenom osoblju, i izolirati u posebnu sobu korisnika.

Uposlenici:

    • Tražiti da ostanu kod kuće ako razviju respiratorne simptome ili groznicu,

    • Ispitati uposlenike koji su izostajali s posla iz neobjašnjenih razloga, procjeniti njihovo zdravstveno stanje,

    • Na ulazu u ustanovu vršiti mjerenje temperature svih uposlenika,

    • Odstraniti s radnog mjesta odmah uposlenika koji je vidljivo bolestan na poslu i poslati ga njegovom liječniku.

    • Nadzirati uposlenike i njihov kontakt s korisnicima, posebno s onima koji su sumnjivi ili potvrđeni slučajevi COVID-19,

    • Prilagoditi radno vrijeme i raspored rada u skladu s mogućnostima. Preporučuje se organizacija sedmodnevnih smjena i redovito testiranje na COVID-19.

Kontrola izvora zaraze (pacijent sa COVID-19 i sprječavanje daljeg širenja bolesti)

Ako sumnjamo da korisnik boluje od COVID-19, ili je bolest dokazana, moramo poduzeti sljedeće korake:

    • Obavijestiti lokalne nadležne zdravstvene službe i izolirati pacijente s respiratornim simptomima,

    • Korisniku dati kiruršku masku da nosi, također svima drugima koji su boravili u istoj prostoriji s njim,

    • Osigurati da se korisnik testira na COVID-19 u skladu s protokolom,

    • Hitno obavjestiti pacijenta i nadležnu javnozdravstvenu ustanovu ako je korisnik sumnjiv/pozitivan na COVID-19,

    • Skrb oboljelima od COVID-19 pruža se u zdravstvenim ustanovama, a posebno onim pacijentima koji imaju rizike od teškog oblika bolesti. Rizični faktori su starost preko 60 godina i ostale značajne bolesti. Kliničku procjenu mora napraviti zdravstveni radnik. Ako ovo nije moguće, pacijenta treba izolirati i sprovoditi njegu u ustanovi,

    • Uposlenici moraju voditi računa o kapljičnom i kontaktnom prijenosu infekcije prilikom pružanja njege, ulaska u sobu i prilasku na manje od 1m korisniku,

    • Ako je moguće korisnika smjestiti u jednokrevetnu sobu,

    • Ako nije moguće smjestiti korisnika u jednokrevetnu sobu onda treba poduzeti sljedeće:

        ◦ Korisnike s potvrđenim COVID-19 smjestiti zajedno

        ◦ Korisnike kod kojih se sumnja na COVID-19 treba smjestiti SAMO s drugim korisnicima kod kojih se sumnja na COVID-19, nikako s korisnicima kod kojih je potvrđen COVID-19

        ◦ Korisnici koji su imunokompromitirani ne smiju biti smješteni zajedno s korisnicima kod kojih se sumnja na covid-19

    • Jasno označiti sobe prema ovom statusu korisnika, i postaviti natpise s odgovarajućim uputstvima vezano za kontrolu prijenosa infekcije,

    • Svu opremu za njegu (termometri, tlakomjeri, pulsoksimetri) podjeliti prema tome na kojim korisnicima će se koristiti (negativni, sumnjivi, dokazan covid-19),

    • Očistiti i dezinficirati svu opremu prije korištenja na drugom korisniku.

Mjere zaštite i oprema za ličnu zaštitu

Prilikom pružanja rutinske njege kod pacijenata sa sumnjom ili potvrđenim COVID-19, treba koristiti mjere zaštite od kapljičnog prenosa infekcije.

    • Oprema za ličnu zaštitu se treba stavljati i skidati pažljivo i prema preporukama,

    • Higijena ruku se treba provesti prije stavljanja zaštitne opreme i nakon skidanja opreme,

    • Mjere zaštite od prijenosa kontaktom i kapljično zahtjevaju sljedeću opremu: kiruška maska, rukavice, ogrtač i zaštita za oči (vizir ili zaštitne naočale),

    • Uposlenici trebaju skinuti zaštitnu opremu neposredno pred napuštanje sobe u kojoj boravi zaraženi korisnik,

    • Korštena oprema se mora odložiti u kantu za otpad i nakon toga provesti higijenu ruku.

Kada su u pitanju procedure kod kojih se stvara aerosol (trahealna sukcija, intubacija) kod pacijenata sa sumnjom ili dokazanim COVID-19 treba provoditi strožinje mjere koje uključuju korištenje FFP2 ili FFP3 maske ( ili ekvivalentne), rukavice, ogrtač i zaštitu za oči.

Pomoćno osoblje, čistači i radnici vešeraja trebaju koristiti zaštitnu opremu također, maske, rukavice, ogrtače dugih rukava, zaštitne naočali, čizme ili zatvorene cipele. Također moraju voditi računa o higijeni ruku prije stavljanja i nakon skidanja zaštitne opreme.

Održavanje čistoće okoline i dezinfekcija

Preporučuje se upotreba sredstava odobrenih za upotrebu u bolnicama. Čistiti treba sve horizontalne površine i sve površine koje se često dodiruju (prekidači, šteke, ograde, dijelovi kreveta, telefoni) i kupatila. Čišćenje treba raditi najmanje dva puta dnevno i nakon svakog prljanja.

Vidljivo prljave površine treba prvo očistiti deterdžentom  (komercijalnim ili sapunom i vodom). Potom onda dezinficirati sredstvom odobrenim za upotrebu u bolnicama prema uputstvu proizvođača. Sredstvo isprati nakon vremena koje je propisao proizvođač.

Ako ovakva sredstva za dezinfekciju nisu dostupna, može se koristiti razrijeđen rastvor natrij-hipohlorita (sredstvo sa izbjeljivanje veša). Minimalna koncentracija je 5000 dijelova na milion ili 0.5%. To bi značilo rastvor 1:9 sa vodom 5% natrij-hipohlorita.

Vešeraj

Isprljane posteljine treba spremiti u vreće ili kante otporne na curenje i zatvoriti. Tako ih transportovati do mjesta za pranje. Preporučuje se mašinsko pranje na 60-90 stepeni celzijusa s deterdžentom za pranje veša. Nakon pranja se može rutinski sušiti.

Ograničavanje kretanja i transporta

Ako postoji sumnja na ili je potvrđena infekcija sa COVID-19 treba poduzeti sljedeće mjere:

    • Korisnici koji borave u istoj prostoriji ne smiju napuštati prostoriju,

    • Ograničiti kretanje i transport korisnika samo na neophodne dijagnostičke i terapijske zahvate (posebno izbjegavati transport u druge ustanove, osim u stanju medicinske indikacije),

    • Ako je transport neophodan obavjestiti osobe koje će vršiti transport kao i ustanovu u koju se transportuje da se vršti transport sa sumnjom ili potvrđenim COVID-19 da bi se poduzele odgovarajuće mjere zaštite,

    • Korisnici koji moraju napustiti prostoriju moraju nositi masku i poštovati respiratornu higijenu,

    • Izolirati pacijente sa COVID-19 dok se ne dobiju dva negativna testa sa najmanje 48 sati između testova.

Treba osigurati uslove za prijem i njegu korisnika koji su pozitivni od COVID-19, ali su medicinski stabilni. Ovakve pacijente treba primiti u odvojene prostorije i primijeniti sve mjere kao i za korisnike kojima je infekcija dokazana u ustanovi.

Prijavljivanje

Sve slučajeve kod kojih postoji sumnja, ili je dokazan COVID-19, treba prijaviti nadležnom kantonalnom zavodu za javno zdravstvo i Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH.

Smanjivanje efekata mjera borbe protiv covid-19 na mentalno zdravlje (korisnika, uposlenika).

Njega korisnika

    • Starije osobe, naročito ako su u izolaciji i ako imaju kognitivne i mentalne probleme mogu postati veoma anksiozni, ljuti, nervozni i povučeni u ovoj situaciji,

    • Neophodno je pružiti emotivnu podršku kroz neformalne mreže (veza sa porodicom, volonteri),

    • Svim korisnicima i uposlenicima redovno pružati informacije i stanju u ustanovi i okolini.

Organizacija rada i podrška za zdravstvene radnike i njegovatelje

    • Koliko god je moguće zaštiti uposlenike od stresa, fizičkog i psihičkog. Ovo je neophodno da bi mogli dati maksimalan napor zbog povećanog obima posla i u slučaju ikakvih neželjenih događaja u okolini i porodici.

    • Redovno vršiti nadzor nad stanjem, fizičkim i psihičkim, svog osoblja i podržati razmjenu informacija i podrške.

    • Omogućiti odmor i oporavak uposlenicima u skladu sa potrebama.

    • Omogućiti edukaciju iz mentalnog zdravlja i psihološke podrške.

Posjete

Kada u skladu sa epidemiološkom situacijom budu dozvoljene posjete nekim od ovih ustanova pridržavati se sljedećih preporuka.

U područijima gdje je evidentiran prijenos COVID-19, pristup posjetiocima treba biti maksimalno ograničen. Treba koristiti alternative, upotreba telefona, video prenosa, plastičnih ili staklenih barijera između korisnika i posjetioca.

Kod svih posjetioca treba izvršiti skrining na simptome akutnih respiratornih infekcija ili značajnog rizika od COVID-19. Svakome ko ima znakove ili simptome bolesti ne treba dozvoliti ulazak u ustanovu.

Posjetitelji moraju nositi zaštitnu masku preko nosa i usta.

Ograničiti broj posjetitelja koji može ući u isto vrijeme. Dozvoliti posjete samo bliskim srodnicima zbog emotivne podrške.

Ograničiti na jednog-dva posjetitelja u isto vrijeme i održavati mjere fizičkog udaljavanja. Posjetitelju treba dati upute vezane za higijenu ruku (dezinfekcija ruku ili nošenje rukavica) i respiratornu higijenu (nošenje maski). Vrijeme trajanja posjeta treba bit što kraće i posjetioci trebaju ući u ustanovu i napustiti ustanovu što prije.

Odrediti posebnu prostoriju za posjete. Kada to dozvoljavaju vremenske prilike posjete se trebaju organizirati u vanjskom prostoru, ako ustanova posjeduje adekvatan prostor.

Neophodno je uspostaviti nadzor nad posjetiteljima

    • Svi posjetitelji moraju proći skrining prije ulaska u ustanovu, na povišenu temperaturu, respiratorne bolesti i prethodni kontakt sa osobama oboljelim od COVID-19,

    • Posjetitelju koji ima povišenu tjelesnu temperaturu ili respiratorne simptome, ne smije se dopustiti ulaz u ustanovu,

    • Posjetiteljima koji imaju značajan rizik od COVID-19 (skora putovanja, kontakt sa dokazanim slučajevima, dolazak iz područja gdje postoji širenje bolesti u zajednici) ne smije se dopustiti ulazak u ustanovu.

Zatvaranje zgrada, dijelova zgrada, ili njihova ograničena upotreba na određeni period može povećati rizik za rast bakterija iz roda Legionella spp.u vodnim sistemima i pripadajućoj opremi, uključujući isparne klimatizacijeske sisteme, banjske bazene/kade i druge opreme, ako se sa njima ne upravlja na adekvatan način.

Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, svake godine više od 1 000 putnika oboli od legionarske bolesti. Međutim, rizik od zaraze legionelama u smještajnim objektima se može smanjiti. Ovaj dokument je namjenjen vlasninicima ili voditeljima turističkih smještajnih objekata (hotela, apartmana i drugih smještajnih jedinica) na području Federacije Bosne i Hercegovine, a sadrži osnovne infomacije o bakterijama iz roda Legionella spp, legionarskoj bolesti i osnovnim preporukama o postupanju prije ponovnog otvaranja objekata kao i smjernice za nastavak kontinuirane primjene preventivnih mjera u cilju smanjenja rizika od infekcije bakterijama iz roda Legionella spp. u toku i nakon pandemije COVID 19. Također, ove smjernice su primjenjive za sve javne, stambene i poslovne zgrade sa sličnim vodnim sistemima.

Šta je legionarska bolest?

Legionarska bolest je teški oblik upale pluća koju uzrokuju bakterije iz roda Legionella spp, od kojih je Legionella pneumopilla serogrupa 1 uzročnik infekcije u 90% slučajeva. Prvi slučajevi legionarske bolesti su opisani julu 1976. godine na godišnjoj konferenciji američkih veterana iz drugog svjetskog rata (tv. legionari), koja se održavala u jednom luksuznom hotelu u Filadelfiji, SAD, kada su se kod 221 sudionika, odnosno kod 9% prisutnih razvili simptomi upale pluća do tada nepoznatim uzročnikom, od kojih je 34 preminulo, odnosno, 15% od ukupno oboljelih. Par mjeseci nakon toga, mikrobiolog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u Atlanti, SAD, identificirao je bakteriju i po ovome događaju je nazvao Legionella pneumophilla, a bolest koju izaziva legionarska bolest.

Nakon izloženosti legionelama u aerosolu, simptomi legionarske bolesti se neće razviti kod svih, prema procjenama od 100 izloženih bolest se ravija kod njih 5. Veći rizik za nastanak legionarske bolesti imaju osobe sa hroničnim bolestima sa ili bez pridružene imunodeficijencije, muškarci, osobe starije od 50 godina, pušači.

Inkubacija – period od izloženosti legionelama u aerosolu i pojave prvih simptoma legionarske bolesti obično je od 2 -10 dana, a u rijetkim slučajevima je potrebno i do tri sedmice da bi se simptomi razvili.

Povišena temperatura, zimica, glavobolja i bolovi u mišićima najčešći su simptomi bolesti. Nakon toga dolazi do pojave suhog kašlja i problema s disanjem koji se mogu razviti u tešku pneumoniju. U otprilike trećine bolesnika javlja se proljev ili povraćanje, a u 50% slučajeva zbunjenost ili delirij. Većini bolesnika je potrebna hospitalizacija i liječenje odgovarajućim antibioticima. Dijagnoza se postavlja na temelju određenih laboratorijskih pretraga, često nakon povratka putnika kući.

Stopa smrtnosti (letalitet) oboljelih od legionarske bolesti se kreće od 5 – 10 %.

Infekcija bakterijama iz roda Legionella spp. može proći i sa blažom kliničkom slikom kao Pontijačna groznica (Pontiac fever), karakterizirana simptomima sličnim gripi, koji se razvijaju 12-48 sati nakon izloženosti legionelama u aerosolu i traju nekoliko dana.

Kako se možemo zaraziti legionelama i oboljeti od legionarske bolesti?

• S bakterijama iz roda Legionella spp. se možemo zaraziti udisanjem mikroskopskih kapljica vode (aerosola) koje sadrže legionele.

• Aerosol (sitne oku nevidljive kapljice) u kojima su prisutne legionele mogu nastati, na primjer, pri puštanju vode iz slavine ili tuša, pri stvaranju mjehurića u vodi u hidromasažnim bazenima ili putem nekih klimatizacijskih sustava.

• Prema dosadašnjim naučnim dokazima legionele se ne prenose sa čovjeka na čovjeka.

Koji faktori doprinose razmnožavanju legionela i u kojim dijelovima sistema vode?

Važno je znati da će legionela rasti u vodenim sistemima do razine koja može uzrokovati infekciju:

• na temperaturi vode između 20°C i 50°C, (a posebno idealna temperatura za rast je između 25°C i 42°C), i ova temperatura ne mora biti u cijelom sistemu, samo relativno mala područja sa navedenim rasponom temperature će omogućiti da legionela raste i dovesti do kontaminacije i drugih dijelove vodnog sistema što će kasnije biti teško kontrolisati. Stoga je važno spriječiti da se topla voda ne hladi ispod 50°C, a hladna ne zagrijava iznad 20°C,

• u cijevima s malim protokom vode ili bez protoka (uključujući one u slobodnim sobama)

• u sluzi (biofilmu) i prljavštini na unutarnjim površinama cijevi i spremnika,

• u cisternama ili spremnicima tople ili hladne vode,

• na gumi i prirodnim vlaknima podložaka i brtvila,

• u grijačima vode i spremnicima za čuvanje tople vode,

• u kamencu ili koroziji u cijevima, tuševima i slavinama.

Sv navedeni uvjeti potiču rast legionela i povećavaju rizik od zaraze gostiju i osoblja.

Koja su rizična područja turističkog smještajnog objekta za infekciju s legionelama?

Rizik od zaraze postoji ondje gdje se stvaraju kapljice vode (aerosoli). Na primjer u:

• tuševima i slavinama,

• hidromasažnim kadama,

• rashladnim tornjevima i evaporativnim kondenzatorima koji se upotrebljavaju za klimatizaciju zraka,

• ukrasnim fontanama, posebno unutarnjim,

• ovlaženim izlozima hrane i ostalim uređajima za ovlaživanje,

• vodnim sustavima crijeva za zalijevanje biljaka.

Šta je potrebno uraditi prije ponovnog otvaranja objekta?

Imenovana odogovorna osoba ili vanjska firma koja je zadužena za održavanje sistema i pružanje savjeta za redukciju rizika od infekcije legionelama u objektu, nakon procjene rizika i u zavisnosti od karakteristika vodnog sistema u objektu, njegove komplesnosti i dizajna, treba preduzeti sve mjere koje se preduzimaju kod otvaranja objekta nakon sezonskog zatvaranja, čišćenje i dezinfekciju sistema vode u objektu (hotel i druge smještajne jedininice), a koja uključuje:

• očistiti sve slavine, glave tuševa, itd. od kamenca i naslaga, odnosno sve one dijelove sistema vode na kojima je moglo doći do stvaranja povoljnih podloga, biofilmova (kamenac, hrđa, alge itd.) za rast Legionelle;

• podići temperaturu tople vode (termalni šok) sa cirkulacijom vode od 60⁰C, te sa otvaranjem svih krajnjih izlaza vode (slavina, tuševa i drugih izlaza najmanje 1 minutu ), a na kojima bi temperatura trebala biti najmanje 55⁰C.;

• dezinficirati sisteme za osiguravanje tople vode s pomoću visoke razine hlora (50 mg/l) 2 do 4 sata. Hiperhlorinacija se treba provesti jednokratnim dodavanjem hlora u vodni sistem hotela tako da se postigne koncentracija rezidualnog hlora od 20-50 mg/L vode, najmanje u trajanju od 2 sata sa koncentracijom rezidualnog hlora 20 mg/l, odnosno najmanje 1 sat sa koncentracijom rezidualnog hlora 50 mg/l na zabilježenim svim izlaznim mjestima. Nakon toga isprati vodni sistem do postizanja vrijednosti rezidualnog hlora na svim izlaznim mjestima od 0,5-1 mg/l. Održavanje vrijednosti rezidualnog hlora zavisi od kvaliteta vode, protoka, biofilmova, ako je voda za piće ne bi trebala prelaziti 0,5 mg/l;

• Ukoliko u hotelu i drugim smještajnim jedinicama postoje hidromasažni bazeni (jacuzzi bazen), bazen, fontane, i svi ostali objekti u hotelu koje koriste vodu i koji mogu proizvoditi i raspršavati kapljice vode i aerosol treba uraditi odgovarajuće čišćenje sa dezinfekcijom, odnosno, postupiti po svim tačkama navedenim u planu od 15 tačaka za smanjenje rizika od infekcije legionelama prije sezonskog otvaranja hotela kao i nastaviti kontinuirano postupati prema njima.

Šta voditelji turističkih smještajnih objekata u daljem radu mogu učiniti kako bi se izbjegla infekcija gostiju legionelama?

Smanjenje rizika: plan od 15 tačaka za smanjenje rizika od infekcije legionelama

Rizik nastanka legionarske bolesti moguće je svesti na najmanju moguću mjeru.

Preporučuje se da hotelijeri i ostali vlasnici smještajnih objekata slijede plan od 15 tačaka za smanjenje rizika od zaraze legionelama:

1. Imenovati najmanje jednu osobu koja će biti odgovorna za kontrolu legionela.

2. Osigurati da je imenovana osoba dovoljno osposobljena i iskusna za kompetentno obavljanje svoje dužnosti te da je ostalo osoblje svjesno važnosti svoje uloge u kontroli legionela.

3. Stalno održavati temperaturu i protok tople vode: temperatura tople vode treba biti između 50 °C i 60 °C (prevruća voda za držanje ruke pod mlazom duže od nekoliko sekundi) u cijelom sistemu tople vode.

4. Stalno održavati temperaturu hladne vode. Ona ne bi smjela prelaziti 20 °C u cijelom sistemu i na svim ispustima (to možda neće biti moguće pri visokoj sobnoj temperaturi, no potrebno je poduzeti sve moguće mjere kako bi se hladna voda koja ulazi u prostorije i spremnike održavala što hladnijom).

5. Pustiti vodu da teče nekoliko minuta iz svih slavina i tuševa u sobama za iznajmljivanje i ostalim prostorijama (dok ne dosegne temperaturu iz tačaka 3. i 4.) najmanje jedanput tjedno/sedmično, ako su sobe slobodne i uvijek neposredno prije njihova iznajmljivanja.

6. Održavati čistoću glava, tuševa i slavina, uključujući i uklanjanje kamenca.

7. Redovito, odnosno, najmanje dva puta godišnje, očistiti i dezinficirati rashladne tornjeve i s njima povezane cijevi koje se upotrebljavaju za klimatizaciju zraka.

8. Jedanput godišnje očistiti, isprazniti i dezinficirati grijače vode (kalorifere).

9. Nakon izvođenja radova na sistemu i grijačima vode i prije početka nove sezone dezinficirati sisteme za osiguravanje tople vode s pomoću visoke razine hlora (50 mg/l) 2 do 4 sata.

10. Redovito, najmanje jedanput svaka tri mjeseca, očistiti i dezinficirati sve filtre za vodu slijedeći upute proizvođača.

11. Jedanput mjesečno pregledati spremnike za čuvanje vode, rashladne tornjeve i vidljive cijevi. Osigurati da su sva pokrivala neoštećena i čvrsto pričvršćena.

12. Najmanje jedanput godišnje pregledati unutrašnjost spremnika hladne vode, a u slučaju pojave naslaga ili druge prljavštine dezinficirati s 50 mg/l hlora, te očistiti.

13. Osigurati da se pri mijenjanju postojećeg sistema ili ugradnji novih instalacija ne stvaraju cjevovodi s isprekidanim protokom vode ili bez protoka te dezinficirati sustav nakon izvođenja bilo kakvih radova.

14. Ako postoji hidromasažni bazen (poznat i pod nazivima bazen s mlazom jacuzzi i hidromasažna kada), osigurati da se:

− redovito dodaje od 2 do 3 mg/l hlora ili broma i da se razine dodane tvari i pH vrijednost provjeravaju najmanje tri puta dnevno;

− najmanje polovica vode mijenja svakoga dana;

− filtri za pijesak ispiru svakoga dana;

− cijeli sustav čisti i dezinficira jedanput tjedno.

15. Voditi dnevnu evidenciju o izmjerenim vrijednostima vode kao što su temperatura, pH vrijednost i koncentracija klora te osigurati da ih voditelj redovito provjerava.

Dodatne savjete o određenim kontrolama potrebno je potražiti od stručnjaka u tom području koji mogu provesti cjelovitu procjenu rizika smještajnog objekta. Obratite se svojem lokalnom tijelu nadležnom za javno zdravstvo za dodatne savjete

.

Ispitivanje prisutnosti legionella u okolišu

Ispitivanje prisutnosti bakterija iz roda Legionella spp. korisno je samo ako ga provodi osposobljeno osoblje koje istodobno provodi ispitivanja vodnog sustava. Nadalje, uzorci vode trebali bi se ispitivati u laboratorijima koji su ovlašteni za ispitivanje prisutnosti Legionella spp., a u našoj zemlji referentna je laboratorija Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Negativan rezultat ispitivanja ne znači nužno da u smještajnom objektu nema prisutnih legionela ili da ne postoji rizik od infekcije.

Kako se nadzire legionarska bolest?

Nadzor nad legionarskom bolešću provodi Europska mreža za nadzor legionarske bolesti (ELDSNet), čiji rad koordinira Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC). Mrežu čine epidemiolozi i mikrobiolozi koje su imenovala nacionalna tijela nadležna za javno zdravstvo u EU-u i mnogim drugim zemljama diljem svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Navedena mreža omogućuje da zemlje u kojima je došlo do pojave bolesti razmjenjuju informacije sa zemljama u kojima je moglo doći do zaraze. U okviru mreže postoje i postupci za obavještavanje organizatora putovanja o pojavi slučajeva bolesti. U slučaju da je oboljela osoba od Legionarske bolesti boravila u nekoj drugoj zemlji u periodu inkubacije, kontakt osoba u zemlji u kojoj je boravila oboljela osoba se obavještava i putem nadležnih institucija javnog zdravlja u toj zemlji se provodi epidemiološko istraživanje sa procjenom rizika od infekcije legionelom u smještajnoj jedinici gdje je oboljela osoba boravila sa preduzimanjem odgovarajućih preventivnih mjera. Rizik od bolesti možete smanjiti uvođenjem plana za kontrolu legionela.

Gdje možete dobiti više informacija o legionelama?

Na internetskoj stranici Europske mreže za nadzor Legionarske bolesti možete pronaći više informacija u dokumentu „European technical guidelines for the prevention, control and investigation of infections caused by Legionella species, June 2017ʺ. https://ecdc.europa.eu/en/about-us/partnerships-and-networks/disease-and-laboratory-networks/eldsnet

Dosadašnje relevantne preporuke ZZJZFBiH vezano za poslovne aktivnosti

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/02/Pitanja-i-odgovori-COVID-19.pdf

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/03/Preporuke-za-sve-poslovne-subjekte.docx

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/04/%C4%8CI%C5%A0%C4%86ENJE-I-DEZINFEKCIJA-POVR%C5%A0INA-I-PREDMETA-U-RADNOM-PROSTORU.docx

U svim poslovnim objektima neophodno je primjenjivati mjere sprečavanja širenja COVID-19 kao i u svim drugim aktivnostima. Ove mjere podrazumijevaju sljedeće:

    • Uposlenicima pružiti informacije i edukaciju vezano za prevenciju širenja COVID-19 (materijali se mogu pronaći na stranici Zavoda za javno zdravstvo FBiH, www.zzjzfbih.ba)

        ◦ Higijena ruku, respiratorna higijena, izbjegavati dodirivanje lica

        ◦ Standardne mjere higijene i zaštite zdravlja

        ◦ Mjere zaštite karakteristične za COVID-19

        ◦ Mjere zaštite karakteristične za djelatnost

Preporuke se odnose na individualnu rekreaciju (na otvorenom, u fitnes klubovima, teretanama i sl.), kao i na treninge profesionalnih i amatera sportista.

Mjere prevencije u kontekstu COVID-19

Organizacija sportsko-rekreativnih aktivnosti i treninga moguća je samo u objektima u kojima su osigurani svi uslovi propisani važećim propisima, te u skladu s preporukama vezanim za epidemiju COVID -19.

Insistirati na provođenju pojačanih mjera higijene i sanitacije. Redovno čistiti prostorije sa standardnim deterdžentom, a potom dezinficirati, najmanje dva puta dnevno i nakon svakog prljanja. Predmete kao što su šteke, prekidači za svjetlo, rukohvati, ograde i sl., što češće dezinficirati u toku dana. Zajedničke prostorije kao što su svlačionice i toaleti dezinficirati što češće, u zavisnosti od broja korisnika.

Osigurati provjetravanja prostorija vanjskim zrakom tokom radnog vremena, mehaničkom ili prirodnom ventilacijom. Povesti računa o ispravnosti i higijeni pogona za mehaničku ventilaciju/grijanje i klimatizaciju.

Insistirati na čestom pranju i dezinfekciji ruku, kako uposlenika tako i korisnika/sportista. Na ulazima, i na više mjesta u objektu, u zavisnosti od površine prostora, postaviti sredstvo za dezinfekciju sa uputstvom za korištenje, tako da bude dostupno uposlenicima i korisnicima.

Na ulazima postaviti dezo-barijere za dezinfekciju obuće i održavati ih redovno.

Preporučuje se organizirati rad u dvije smjene, na način da između dvije smjene bude vremenski period u kome će se izvršiti temeljito čišćenje i dezinfekcija prostora.

Sva individualna oprema za vježbanje se mora dezinficirati na početku radnog vremena i nakon korištenja svakog sportiste/rekreativca. Posebnu pažnju obratiti na rukohvate i druge površine koje se dodiruju prilikom upotrebe.

Osigurati da se ne stvaraju gužve, te da se jasna uputstva o ograničenjima i mjerama postave na sva vidljiva mjesta.

Ne preporučuje se korištenje tuševa u sklopu objekta, osim kada su u pitanju bazeni. 

Strogo je zabranjeno pljuvanje prilikom treninga/vježbanja.

Svi korisnici moraju imati vlastite boce za tekućinu koju koriste samo oni, kao i bilo kakve druge lične potrepštine.

Preporučuje se održavanje treninga i rekreativnih aktivnosti na vanjskom prostoru.

U zatvorenim prostorima preporučuje se osigurati što više površine po osobi, a najmanje 10-15m2.

Udaljenost između osoba prilikom izvođenja individualnih vježbi ili vježbanja na spravama mora biti što veća, a najmanje 2 m. Prilikom ostalih aktivnosti, također treba osigurati udaljenost od 2 m.

Preporučuje se da se treninzi i rekreativne aktivnosti organizuju samo po principu unaprijed zakazanih termina, i da se vodi evidencija o prisustvu osoba.

Zbog kontrole broja korisnika preporučuje se da postoji odvojeni ulaz i izlaz gdje god je to moguće. Prilikom ulaska i izlaska mora se održavati fizička udaljenost od 1-2 metra.

Ukoliko u sklopu objekta postoje ugostiteljski objekti, treba se pridržavati preporuka datih za ugostiteljske objekte.

U zajedničkim prostorima onemogućiti nepotrebno zadržavanje.

Preporučuje se da uposlenici/treneri nose zaštitne maske preko usta i nosa za vrijeme rada.

Uposlenici koji razviju simptome kao što su kašalj, povišena tjelesna temperatura, bol u grlu, uputiti da ne dolaze na posao, nego da se obrate svom ljekaru.

Prilikom zakazivanja termina korisnika/sportistu pitati da li je u zadnjih par dana imao simptome COVID -19 (kašalj, povišena tjelesna temperatura, bol u grlu). Osobama koje imaju ove simptome ne dopustiti pristup.

Preporuke za individualnu rekreaciju na otvorenom

Za stanovništvo se preporučuje individualna fizička aktivnost u domu ili na otvorenom prostoru zbog unapređenja zdravlja i održavanja zdrave tjelesne mase.

Prilikom rekreacije na javnim prostorima neophodno je pridržavati se standardnih preporučenih mjera i održavanja fizičke distance.

Preporuke za rekreaciju u bazenima

Prema američkom CDC-u (Centers for Disease Control), nema dokaza da se COVID-19 može prenijeti preko hlorisane vode u bazenima.

Standardne mjere higijene za bazene i kupališta treba strogo primjenjivati, posebno prečišćavanje i hlorisanje vode.

Na bazenima je obavezno tuširanje i dezo-barijera prije ulaska.

Broj osoba koji može biti u isto vrijeme u bazenu treba ograničiti, kako bi se mogla održavati propisana distanca između kupača od 2m. Preporučujemo 10-15 osoba na 100 m2.. Ako je pojačana aktivnost u bazenu, potrebno je smanjiti broj kupača.

Za ove objekte u kojima se odvijaju proslave primijeniti već navedene osnovne preporuke za ugostiteljske objekte dostupne na sljedećoj adresi:

 https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/05/Preporuke-ugostiteljski-objekti.pdf

    • Ograničiti broj zvanica na najmanji mogući broj, a u skladu sa trenutno važećim naredbama nadležnih kriznih stožera – do 100 osoba u zatvorenom prostoru. Preporučuje se prisustvo samo slavljenika i neophodnih zvanica (npr. maturanti) te neophodnog osoblja, uz što manji broj gostiju (npr. članovi porodice). Ne preporučuje se prisustvo osoba iz inostranstva, kao ni osoba starijih od 65 godina.

    • Zvanice koje imaju znakove respiratornih bolesti (povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje) ne bi smjele prisustvovati događaju, te se trebaju obratiti svom ljekaru.

    • Voditi evidenciju prisutnih gostiju i zvanica, te evidentirati raspored sjedenja. Ovo će biti korisno zdravstvenim radnicima u slučaju pojave oboljelih od COVID-19 nakon događaja, a koji su bili prisutni na proslavi. Ova evidencija treba sadržavati osnovne podatke i kontakt podatke osoba prisutnih na proslavi.

    • Preporučuje se da se sve proslave kada god je to moguće organizuju na otvorenom, uz osiguranje minimalne udaljenosti između osoba prema dosadašnjim preporukama (1-2m). Ako se proslava održava u zatvorenom, broj zvanica također mora biti prema naredbama nadležnih, uz osiguranje preporučene udaljenosti između osoba. U zatvorenom prostoru naročito je važno osigurati dobru ventilaciju vanjskim zrakom kao i ostale uslove preporučene za ugostiteljske objekte.

    • Preporučuje se da zvanice sjede za stolovima i da za vrijeme proslave nema aktivnosti tokom kojih dolazi do bliskog kontakta, osim između članova istog kućanstva, kao npr. ples.

    • Preporučuje se osigurati fizički razmak (minimalno 4 metra) između pjevača i muzičara od ostatka zvanica, kao i osigurati distancu između samih muzičara.

    • Ne preporučuju se pozdravi koji uključuju fizički kontakt, kao što su rukovanje, grljenje i ljubljenje.

Način prenosa COVID-19

COVID-19 se prenosi kapljičnim putem, preko kapljica različite veličine. Prema trenutno dostupnim

podacima virus koji uzrokuje COVID-19 se primarno prenosi putem respiratornih kapljica (prečnika

5-10 um) i u dodiru sa predmetima u okolini sa kojima je zaražena osoba bila u kontaktu.

Postoje slabi dokazi da dolazi do probavne infekcije sa ovim virusom i da on može biti prisutan u

stolici. Do sada je poznat samo jedan slučaj uspješne kulture virusa iz uzorka stolice. Nema

prijavljenih slučajeva fekalno-oralnog puta prenosa COVID-19 do sada.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) naglašava da je za sprečavanje COVID-19 važna racionalna

i pravilna upotreba zaštitne opreme, te racionalna i pravilna upotreba sredstava za dezinfekciju.

Naglašava se važnost pranja i dezinfekcije ruku, pravilna respiratorna higijena, čišćenje i dezinfekcija

okoline a prvenstveno predmeta koji se često dodiruju, kao i izbjegavanje bliskog kontakta i

održavanje fizičke udaljenosti, a posebno od osoba koje su bolesne.

Ulice, trotoari i slične površine u vanjskoj sredini se ne smatraju rezervoarom zaraze za COVID-19.

Čišćenje i dezinfekcija predmeta i površina u okolini

Vjerovatnoća je veća da će predmeti i površine u zdravstvenim ustanovama biti kontaminirani sa

virusom COVID-19, nego izvan ovih ustanova. Međutim, kako uloga prijenosa putem predmeta nije

potpuno jasna, prakse za čišćenje i dezinfekciju koje se inače koriste u zdravstvenim ustanovama su

adaptirane za primjenu u uslovima pandemije COVID-19 na ostale prostore. Ovo se posebno odnosi

na javne objekte, vjerske objekte, tržnice, javni prevoz i poslovne prostore.

Kao i drugi koronavirusi, SARS-CoV-2 posjeduje osjetljivi lipidni omotač koji ga čini osjetljivim na

dezinficijense.

Da bi dezinfekcija bila efikasna mora se prethodno izvršiti osnovno čišćenje površina i predmeta sa

vodom, deterdžentima i mehaničkim putem. Prisustvo prljavštine i organskih ostataka onemogućava

adekvatnu dezinfekciju predmeta.

Prema SZO, nije preporučljiva rutinska aplikacija dezinficijenasa putem prskanja ili fumigacije u

zatvorenim prostorima.

Studije su pokazale da prskanje nije efikasan način dezinfekcije, a pored toga predstavlja zdravstveni

rizik za ljude, a posebno zbog iritacije kože, očiju i disajnih organa. Prskanje ili fumigacija sa nekim

hemikalijama kao što su: formaldehid, hlorni preparati, ili kvarterni spojevi amonijaka, se ne

preporučuju zbog negativnog efekta na zdravlje.

Ovakav način dezinfekcije može biti neefikasan, te se zbog toga preporučuje da se dezinfekcija vrši

prebrisavanjem sa krpom ili maramicom koja je natopljena sredstvom za dezinfekciju.

Prskanje i fumigacija vanjskih prostora kao što su ulice, trgovi, tržnice se također ne preporučuje za

uništavanje COVID-19 (SARS-CoV-2) ili drugih patogena. U ovoj situaciji, ovo je posebno

neefikasno jer prljavština i otpatci neutrališu dezinfekcijska sredstva, a nije izvodljivo fizički očistiti 

2

svu prljavštinu i odstraniti sve organske materije sa ovih površina.

Posebno je neefikasno kada su u pitanju porozne površine kao što su popločane ulice i neasfaltirane

površine za kretanje.

Čak i bez prisustva organskih ostataka, malo je vjerovatno da bi hemijska sredstva prekrila čitavu

površinu ovih prostora, adekvatno dugo i u adekvatnoj koncentraciji da bi se inaktivirali uzročnici

bolesti.

Upotreba dezinficijenasa na ovaj način također predstavlja veliku opasnost za zdravlje ljudi, životinja

i za životnu sredinu.

Također, ovo predstavlja neracionalno rasipanje dezinfekcijskih sredstava koja su neophodna za

neometan rad zdravstvenih ustanova, a posebno u ovim uslovima.

Obuća

Obuća predstavlja potencijalni vektor za prenos zaraznih bolesti, ali se obično ne smatra značajnim

putem prenosa zaraznih bolesti. Ovom problemu se više pažnje pridaje u zdravstvenim ustanovama,

veterinarskoj medicini, stočarstvu i proizvodnji hrane. Kako je već navedeno ulice, trotoari i slične

površine u vanjskoj sredini se ne smatraju rezervoarom zaraze za COVID-19.

Postoji više istraživanja koja su pokazala da se na obući mogu naći različiti patogeni, ali su te studije

koncetrisane na koliformne bakterije i druge patogene značajne za veterinarsku medicinu i industriju

hrane.

Dekontaminacija obuće u ovim područijima se provodi na različite načine, hemijskim sredstvima,

upotrebom navlaka za obuću, dez-barijerama, upotrebom specijalnih podova za kontrolu infekcije itd.

Upotreba dezo-barijera u vidu prostirki/otirača natopljenih sa različitim dezinfekcijskim sredstvima

daje različite rezultate. U nekim studijama smanjuje broj patogena na obući, ali u nekim i ove barijere

mogu biti izvor zaraze.

Efikasnost i sigurnost ovog načina dezinfekcije umnogome ovisi od pravilnog odabira sredstva za

dezinfekciju i od pravilne upotrebe. Istraživanja su pokazala da virus ptičije gripe preživaljava u

kupkama za obuću na bazi kvarternih amonijumovih spojeva i glutaraldehida, dok ga uništavaju

kupke na bazi hlora.

Sistemski pregled literature vezane za ovu problematiku urađen 2016. godine pokazao je da u

literaturi nije identificirana efektivna i sigurna procedura za dezinfekciju obuće.

Zbog svega navedenog ne preporučuje se rutinska upotreba dezinfekcije obuće izvan određenih

sredina gdje to indicirano, kontrolisano i inače prihvaćeno kao praksa (zdravstvene ustanove,

veterinarska medicina, stočarstvo, proizvodnja hrane). Široka rutinska upotreba ovog vida

dezinfekcije će biti od upitnog efekta, a troši resurse koji će biti neophodni u zdravstvenim

ustanovama.

3

Izvori:

1. Modes of transmission of virus causing COVID-19: implications for IPC precaution

recommendations, WHO Scientific Brief 29.5.2020, https://www.who.int/publications-detail/modesof-transmission-of-virus-causing-covid-19-implications-for-ipc-precaution-recommendations

2. Cleaning and disinfection of environmental surfaces in the context of COVID-19, WHO Interim

guidance, 16.5.2020, https://www.who.int/publications-detail/cleaning-and-disinfection-ofenvironmental-surfaces-inthe-context-of-covid-19

3. Shoe soles as a potential vector for pathogen transmission: a systematic review. Journal of Applied

Microbiology. 2016

4. Persistence of Highly Pathogenic and Low Pathogenic Avian Influenza Viruses in Footbaths and

Poultry Manure. Avian Diseases. 2017.

Dosadašnje relevantne preporuke ZZJZFBiH vezano za poslovne aktivnosti

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/02/Pitanja-i-odgovori-COVID-19.pdf

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/03/Preporuke-za-sve-poslovne-subjekte.docx

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/04/%C4%8CI%C5%A0%C4%86ENJE-IDEZINFEKCIJA-POVR%C5%A0INA-I-PREDMETA-U-RADNOM-PROSTORU.docx

U svim objektima neophodno je primjenjivati mjere sprečavanja širenja COVID-19 kao i u svim drugim aktivnostima. Ove mjere podrazumjevaju sljedeće:

- Pružiti informacije korisnicima i edukaciju osoblju vezano za COVID -19 (materijali se mogu pronaći na stranici Zavoda za javno zdravstvo FBiH, www.zzjzfbih.ba). Edukacija treba uključivati sljedeće:

• Simptomi COVID -19,

• Higijena ruku, respiratorna higijena, izbjegavati dodirivanje lica,

• Standardne mjere higijene i zaštite zdravlja,

• Standardne mjere higijene i zaštite zdravlja stanovništva od hranom i vodom prenosivih bolesti,

• Mjere zaštite karakteristične za COVID -19.

U studentskom domu je neophodno osigurati laku dostupnost odgovarajućeg potrošnog materijala za sprječavanje infekcija:

• sapun, tekuća voda ili 70% alkoholna otopina za dezinfekciju ruku (ili drugi odgovarajući dezinficijens),

• papirnati ručnici i maramice,

• vreće za smeće,

• tekućine za površinsku dezinfekciju.

Insistirati na provođenju pojačanih mjera higijene i sanitacije. Redovno čistiti zajedničke prostorije sa standardnim deterdžentom, a potom dezinficirati i to najmanje dva puta dnevno i nakon svakog prljanja. Predmete kao što su šteke, prekidači za svjetlo, rukohvati, ograde i sl. što češće dezinficirati u toku dana. U cijelom domu važno je redovito provjetravati sve prostorije (ili ako vremenski uvjeti to dozvoljavaju ostaviti otvorene prozore). Ako navedeno nije moguće, neophodno je omogućiti adekvatan i ispravan sustav ventilacije.

Na ulazu u dom i na još nekoliko lako dostupnih mjesta, posebno u koridorima gdje se korisnici često kreću, neophodno je postaviti dozatore s dezinficijensom za dezinfekciju ruku.

Neophodno je poticati korisnike i djelatnike da održavaju međusobni razmak od 2 m kada god je moguće.

Broj i raspored korisnika po sobama, ako je moguće, potrebno je organizirati tako da u jednoj sobi boravi jedan, a najviše (iznimno) 2 korisnika. Nakon što se odrede parovi korisnika, treba izbjegavati njihovo miješanje. Boravak u jednokrevetnoj sobi posebno se preporučuje korisnicima s kroničnim bolestima (respiratornim, kardiovaskularnim, dijabetesom, malignim bolestima, imunodeficijencijama, korisnicima s većim tjelesnim/motoričkim oštećenjima) koje mogu predstavljati rizik za razvoj komplikacija bolesti COVID-19.
U svim zajedničkim prostorijama, koje nisu nužne za osnovne djelatnosti poput učionica, knjižnica, sportskih igrališta itd., preporuča se ograničiti pristup na način da razmak između svih prisutnih u svim smjerovima iznosi najmanje 2 metra odnosno sukladno preporukama za navedene prostore. U takvim zajedničkim prostorima neophodno je primijeniti općenite preporuke za specifične djelatnosti (vidjeti preporuke za ugostiteljske objekte). Alternativno, takve prostorije se mogu privremeno zatvoriti, a te usluge (primjerice prehrana) osigurati u sobi korisnika. Također je potrebno u kućnom redu naglasiti da je zabranjeno okupljanje u sobama te zadržavanje u hodnicima, na stubištima te u ostalim zajedničkim prostorima koji ostaju na raspolaganju korisnicima. Upotrebu zajedničkih toaleta treba organizirati na način da isti korisnici (što je manji mogući broj učenika ili studenta) koriste točno određeni toalet.

Praćenje zdravstvenog stanja korisnika i djelatnika

Potrebno je obavijestiti djelatnike, korisnike i druge osobe da ne ulaze u doma ako imaju povišenu tjelesnu temperaturu, respiratorne simptome (povišena tjelesna temperatura, kašalj, poteškoće u disanju, poremećaj osjeta njuha i okusa i sl.) ili im je potvrđena zaraza s COVID-19.

Prije dolaska na posao djelatnici trebaju izmjeriti tjelesnu temperaturu. Evidencija o vrijednostima izmjerene tjelesne temperature i eventualnom postojanju respiratornih simptoma upisuje se u posebnu evidencijsku knjigu. U slučaju povišene tjelesne temperature ili respiratornih simptoma, treba se javiti nadređenom i ne doći na posao odnosno odmah napustiti posao. Također je neophodno javiti se telefonom nadležnoj zdravstvenoj službi (nadležni zavod zajavno zdravstvo, obiteljski liječnik, hitna pomoć).

Postupak u slučaju da korisnik razvije simptome COVID-19

Korisnicima treba dati jasne upute da se jave određenoj osobi u slučaju da razviju simptome COVID-19. Također, svom osoblju treba savjetovati da prijave korisnike kod kojih primjete znakove COVID-19. Osobe sa sumnjom na COVID-19 moraju nositi masku. Studentski dom treba osigurati nekoliko soba u kojima se mogu smjestiti osobe sa sumnjom na COVID-19. Svaku osobu koja ima simptome COVID-19 bolesti potrebno je smjestiti u zasebnu sobu, a odvojiti u posebnu sobu sve ostale osobe koje su prethodno boravile u istoj sobi s njom, a koje nemaju simptome COVID-19. Nakon toga, potrebno je obavijestiti nadležnu zdravstvenu službu (nadležni zavod zajavno zdravstvo, hitna pomoć). Kontakt osoblja s ovim osobama se mora reducirati na najmanju moguću mjeru. Osoblje koje će čistiti i dezinficirati ove sobe mora biti educirano dodatno o upotrebi lične zaštitne opreme koju treba imati prilikom obavljanja ovih poslova. A to su:

• Rukavice

• Jednokratni ogrtači

• Zatvorena obuća

• Zaštita za oči

Ova zaštitna oprema nakon upotrebe treba se odložiti u duple vreće za smeće. Čišćenje i dezinfekcija ovih soba se treba provoditi kao i ostalih soba, s posebno temeljitom dezinfekcijom horizontalnih površina i predmeta koji se često dodiruju (šteke, prekidači, telefonske slušalice, rukohvati, ograde i sl.)

- Potrebno je redovite pratiti simptome: povišena temperatura, kašalj, otežano disanje, druge

rane simptome bolesti kao što su groznica, grlobolja, bolovi u mišićima;

- Ukoliko se pojave simptomi, nosite medicinsku masku i obavijestite svog liječnika radi daljnjeg

postupanja;

- Ne ići na posao, u školu/univerzitet, javna mjesta, ne koristiti javni prijevoz i taksi;

- Boravite u dobro prozračenoj jednokrevetnoj sobi;

- Ograničite kretanje i minimalizirajte djeljenje prostora. Osigurajte da su zajednički prostori (npr.

kuhinja, kupaonica) dobro prozračeni;

- Članovi kućanstva trebaju ostati u drugoj prostoriji ili, ako to nije moguće, održavati udaljenost

najmanje 1 m od osobe u samoizolaciji;

- Ograničiti broj osoba u kontaktu;

- Izvršite higijenu ruku nakon bilo koje vrste kontakta s osobom u samoizolaciji ili njegove

neposredne okoline;

- Higijenu ruku obavljajte prije i nakon pripreme hrane, prije jela, nakon upotrebe toaleta i kad god

ruke izgledaju prljavo. Ako ruke nisu vidno zaprljane, može se upotrijebiti sredstvo na bazi

alkohola (min.70%). Za vidno zaprljane ruke higijenu ruku provoditi sapunom i vodom;

- Prilikom pranja ruka sapunom i vodom poželjna je upotreba papirnih ručnika za jednokratnu

upotrebu za sušenje ruku. Ako nisu dostupni, koristiti čiste ručnike isključivo za osobu u

samoizolaciji;

- Da bi se ograničilo širenje respiratornog sekreta, osoba u samoizolaciji treba strogo provoditi

mjere higijene dišnog puta, tj. prekriti usta i nos prilikom kašljanja ili kihanja papirnom

maramicom za jednokratnu upotrebu. Adekvatno odbaciti upotrebljenu maramicu odmah;

- Koristiti posteljinu i pribor za jelo namjenjeno isključivo za osobu u samoizolaciji;

- Svakodnevno očistiti i dezinficirati površine koje se često dodiruju, poput noćnih ormarića, kreveta

i ostalog namještaja. Za čišćenje najprije treba koristiti sapun ili deterdžent za kućanstvo, a nakon

ispiranja treba primijeniti uobičajeno dezinfekcijsko sredstvo za kućanstvo (koje sadrži natrijev

hipoklorid prema uputi proizvođača ili alkohol min.70%);

- Očistiti i dezinficirati površine kupaonice i WC-a barem jednom dnevno. Za čišćenje treba koristiti

sapun ili deterdžent za kućanstvo, a nakon ispiranja dezinfekcijsko sredstvo za kućanstvo (koje

sadrži natrijev hipoklorid prema uputi proizvođača ili alkohol min.70%);

- Oprati odjeću, posteljinu, ručnike za kupanje itd. u perilici rublja na 60–90 ° C uobičajenim

deterdžentom za domaćinstvo i dobro ih osušiti. Materijale koje koristi osoba u samoizolaciji,

staviti u vrećicu za rublje. Ne tresti i izbjegavati izravan dodir kože i odjeće s materijalima;

Izvor: SZO

Služba za epidemiologiju

Dosadašnje relevantne preporuke ZZJZFBiH vezano za poslovne aktivnosti

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/02/Pitanja-i-odgovori-COVID-19.pdf

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/03/Preporuke-za-sve-poslovne-subjekte.docx

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/04/%C4%8CI%C5%A0%C4%86ENJE-IDEZINFEKCIJA-POVR%C5%A0INA-I-PREDMETA-U-RADNOM-PROSTORU.docx

U svim poslovnim objektima neophodno je primijenjivati mjere sprečavanja širenja COVID-19 kao i u svim drugim aktivnostima. Ove mjere podrazumjevaju sljedeće:

- Uposlenicima pružiti informacije i edukaciju vezano za COVID -19 (materijali se mogu pronaći na stranici Zavoda za javno zdravstvo FBiH, www.zzjzfbih.ba. Edukacija treba uključivati sljedeće:

o Simptomi COVID -19

o Higijena ruku, respiratorna higijena, izbjegavati dodirivanje lica

o Standardne mjere higijene i zaštite zdravlja

o Standardne mjere higijene i zaštite zdravlja stanovništva od hranom i vodom prenosivih bolesti.

o Mjere zaštite karakteristične za COVID -19

o Mjere zaštite karakteristične za djelatnost

Hoteli i drugi smještajni objekti sličnog tipa nisu ništa više rizični po pitanju COVID -19 od drugih objekata koje posjećuje veći broj ljudi i gdje dolazi do interakcije većeg broja ljudi. Ipak, u ovim objektima gosti borave duže vrijeme, tu i spavaju i imaju značajniju interakciju sa uposlenicima.

Preporučuje se da se na nivou menadžmenta oformi operativni tim koji će osigurati adekvatnu edukaciju osoblja po pitanju prevencije COVID -19, osigurati efikasnu komunikaciju sa nadležnim zdravstvenim službama, te vršiti kontinuiran nadzor nad provedbom ovih preporuka od strane osoblja. Ovaj tim treba na osnovu ovih preporuka izdati uputstva osoblju, te kreirati plan akcije u slučaju pojave gosta sa sumnjom na COVID -19.

Redovno vršiti kontrolu i nadzor nad provedbom svih mjera i davati povratne informacije uposlenicima. Standardi higijenskog minimuma koji se inače koriste u ugostiteljstvu su posebno značajni u ovoj epidemiološkoj situaciji, te treba posebno insistirati na strogom pridržavanju higijenskih principa i dobre higijenske prakse.

Ne preporučuje se način smještaja kao što su hosteli, u kojima gosti borave u zajedničkim spavaonicama sa velikim brojem drugih gostiju koji nisu međusobno povezani. Upotreba zajedničkih kupatila za više soba se također ne preporučuje. Zajedničke toalete u sklopu restorana i zajedničkih prostorija potrebno je čistiti i dezinficirati što češće, a posebno površine koje se često dodiruju (šteke, prekidači, slavine, horizontalne površine stolova).

Insistirati na provođenju pojačanih mjera higijene i sanitacije. Redovno čistiti prostorije sa standardnim deterdžentom, a potom dezinficirati, i to najmanje dva puta dnevno i nakon svakog prljanja. Predmete kao što su šteke, prekidači za svjetlo, rukohvati, ograde i sl. što češće 1 dezinficirati u toku dana. Gostima dati do znanja da se čišćenje i dezinfekcija soba mora obaviti svaki dan.

Svu posteljinu prati na 60-90C sa standardnim deterdžentom za pranje.

Osigurati provjetravanja prostorija vanjskim zrakom, mehaničkom ili prirodnom ventilacijom. Potrebno je voditi računa o ispravnosti i higijeni pogona za mehaničku ventilaciju/grijanje i klimatizaciju.

Na ulazima postaviti dezo-barijere za dezinfekciju obuće i održavati ih redovno.

Osigurati da se ne stvaraju gužve, jasna uputstva o ograničenjima i mjerama postaviti na svim ulazima.

Svo osoblje i gosti trebaju nositi zaštitne maske preko usta i nosa, osoblje cijelo vrijeme na poslu, a gosti kada su izvan svojih soba. Iz praktičnih razloga, gosti mogu skinuti maske dok jedu i piju u prostorima određenim za to. Svo vrijeme boravka u zajedničkim prostorima mora se održavati fizička udaljenost od 1-2m između osoba. Osoblje mora držati propisanu distancu u svim prostorima.

Insistirati na čestom pranju i dezinfekciji ruku, kako uposlenika tako i gostiju. Na ulazima, i na drugim mjestima u zavisnosti od površine prostora, postaviti sredstvo za dezinfekciju sa uputstvom za korištenje, tako da bude dostupno uposlenicima i gostima. Osigurati da u svim toaletima uvijek ima sapuna i papirnatih ubrusa, jer će vjerovatno će potrošnja biti veća nego inače, tako da treba češće raditi kontrolu.

Za osobe koje rade direktno na pripremanju hrane, te na čišćenju i dezinfekciji preporučuje se upotreba rukavica. Za ostalo osoblje i goste ne preporučuje se upotreba rukavica, nego se naglašava potreba za čestim pranjem ruku.

Preporučuje se da na recepciji budu dostupni edukativni materijali o COVID-19 i prevenciji, u vidu plakata, letaka na lokalnom i na engleskom jeziku. Na mjestima gdje se peru i dezinfikuju ruke postaviti uputstva za pranje/dezinfekciju ruku.

Preporučuje se da na recepciji, kao i na drugim mjestima gdje dolazi do direktnog kontakta sa gostima, ne rade stariji uposlenici ili uposlenici koji boluju od hroničnih bolesti. Na recepciji trebaju biti dostupne sve relevantne informacije i kontakti nadležnih lokalnih zdravstvenih službi (hitna pomoć, dom zdravlja, kantonalni zavod za javno zdravstvo, federalni zavod za javno zdravstvo, uprava za inspekcijske poslove).

Funkciju rekreativnih prostora u sklopu hotela, prilagoditi drugim preporukama izdatim od strane ZZJZ FBiH.

Prostori u kojima se služi hrana i piće

Važe sve preporuke kao i za ostale ugostiteljske objekte, ali se preporučuje da ovi prostori u sklopu hotela uslužuju samo vlastite goste. 

U hotelima je često serviranje obroka na principu švedskog stola. Ovo se ne preporučuje u sadašnjoj situaciji. Eventualno organizovati serviranje na način da konobari donose željenu hranu sa švedskog stola za sto za kojim sjede gosti, kako bi se izbjeglo formiranje redova i gužve, što povećava rizik od prenosa COVID-19.

Postupak u slučaju da gost razvije simptome COVID-19

Gostima treba dati jasne upute da se jave određenoj osobi u slučaju da razviju simptome COVID19.Najbolje da ovo budu osobe koje rade na recepciji. Također, svom osoblju treba savjetovati da prijave recepciji goste kod kojih primjete znakove COVID-19.

Osobe sa sumnja na COVID-19 moraju nositi masku.

Hotel treba osigurati nekoliko soba (u zavisnosti od ukupnog kapaciteta hotela i trenutne posjećenosti), u kojima se mogu smjestiti osobe sa sumnjom na COVID-19.

Svaku osobu koja ima simptome COVID-19 bolesti potrebno je smjestiti u zasebnu sobu, a odvojiti u posebnu sobu sve ostale osobe koje su prethodno boravile u istoj sobi sa njom, a koje nemaju simptome COVID-19. Nakon toga, potrebno je obavijestiti nadležnu zdravstvenu službu (nadležni zavod zajavno zdravstvo, hitna pomoć).

Kontakt osoblja sa ovim osobama se mora reducirati na najmanju moguću mjeru. Osoblje koje će čistiti i dezinficirati ove sobe mora biti educirano dodatno o upotrebi lične zaštitne opreme koju treba imati prilikom obavljanja ovih poslova. A to su:

– Rukavice

– Jednokratni ogrtači

– Zatvorena obuća

– Zaštita za oči

Ova zaštitna oprema nakon upotrebe treba se odložiti u duple vreće za smeće. Čišćenje i dezinfekcija ovih soba se treba provoditi kao i ostalih soba, sa posebno temeljitom dezinfekcijom horizontalnih površina i predmeta koji se često dodiruju (šteke, prekidači, telefonske slušalice, rukohvati, ograde i sl.)

Ne preporučuje se da osobe sa sumnjom na COVID-19 ostanu boraviti u hotelu, a ako je ovo neizbježno onda osobe ne smiju napuštati sobu, hrana i piće im se treba dostaviti u sobi. Osobe koje razviju znake težeg oblika COVID-19 bolesti (visoka temperatura, otežano disanje), ni u kom slučaju ne smiju ostati u hotelu, nego se za njih moraju pobrinuti nadležne zdravstvene ustanove.

Preporuke za skijališta u kontekstu COVID-19

Dosadašnje relevantne preporuke ZZJZFBiH

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/02/Pitanja-i-odgovori-COVID-19.pdf

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/04/%C4%8CI%C5%A0%C4%86ENJE-I-DEZINFEKCIJA-POVR%C5%A0INA-I-PREDMETA-U-RADNOM-PROSTORU.docx

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/03/Preporuke-za-sve-poslovne-subjekte.docx

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/05/Preporuke-za-rad-hotela.pdf

Opće preporuke

U ovim poslovnim subjektima neophodno je primjenjivati mjere sprječavanja širenja COVID-19 kao i u svim drugim aktivnostima. Ove mjere podrazumjevaju sljedeće:

Uposlenicima pružiti informacije i edukaciju vezano za prevenciju širenja COVID-19 (materijali se mogu pronaći na stranici Zavoda za javno zdravstvo FBiH www.zzjzfbih.ba)

• Higijena ruku, respiratorna higijena, izbjegavati dodirivanje lica

• Standardne mjere higijene i zaštite zdravlja

• Mjere zaštite karakteristične za COVID-19

• Mjere zaštite karakteristične za djelatnost
  
  

Specifične mjere za skijališta

Skijanje je po prirodi siguran i fizički distanciran zimski sport, međutim ipak je potrebno poduzeti određene mjere prevencije kako bi se mogućnost prijenosa zaraze smanjila na minimum.

Preporučuje se poticanje na kupovinu on-line karata kad god je to moguće.

Organizirati redove za čekanje u skladu s preporukama kako bi se izbjeglo okupljanje grupa kako na otvorenom, tako i u zatvorenom prostoru. Osigurati održavanje razmaka između osoba od 1,5-2m.

Ograničiti broj osoba u žičarama, ski liftovima i drugim transportnim sredstvima (osim za članove iste obitelji), kako bi se osiguralo održavanje preporučene fizičke distance od 1,5-2m uz obavezno nošenje maske.

U prostorima gdje se iznajmljuje oprema ograničiti broj klijenata u skladu s veličinom prostorije (1 osoba na 10m2) i osigurati pridržavanje svih higijenskih mjera: nošenje maske, dezinfekcija ruku na ulazu, održavanje fizičke distance.

Grupni satovi skijanja: instruktori i polaznici trebaju održavati fizičku distancu tijekom instrukcija, a grupe trebaju biti manje, najbolje do pet-deset učenika po instruktoru. Prije početka, preporuča se popuniti dnevnik simptoma za svakog polaznika.

Osigurati dostupnost sredstava za dezinfekciju ruku na ulazu u sve zatvorene objekte.

Postaviti uputstva o mjerama za suzbijanje širenja virusa u kontekstu COVID-19 na vidljiva mjesta, po mogućnosti na više jezika.

Specifične mjere za ugostiteljske objekte

Redovito vršiti kontrolu i nadzor nad provedbom ovih mjera i davati povratne informacije uposlenicima. Standardi higijenskog minimuma koji se inače koriste u ugostiteljstvu su posebno značajni u ovoj epidemiološkoj situaciji, te treba posebno insistirati na strogom pridržavanju higijenskih principa i dobre higijenske prakse.

Insistirati na provođenju pojačanih mjera higijene i sanitacije. Redovno čistiti prostorije sa standardnim deterdžentom a potom dezinficirati, najmanje dva puta dnevno i nakon svakog prljanja. Predmete kao što su šteke, prekidači za svjetlo, rukohvati, ograde i sl. što češće dezinficirati u toku dana.

Osigurati provjetravanja prostorija vanjskim zrakom tokom radnog vremena, mehaničkom ili prirodnom ventilacijom. Povesti računa o ispravnosti i higijeni pogona za mehaničku ventilaciju/grijanje i klimatizaciju.

Insistirati na čestom pranju ruku, dezinfekciji ruku, kako uposlenika tako i gostiju. Na ulazima i na više mjesta u zavisnosti od površine prostora postaviti sredstvo za dezinfekciju sa uputstvom za korištenje tako da bude dostupno uposlenicima i gostima.

Preporučuje se organizirati rad u dvije smjene, na način da između dvije smjene bude vremenski period u kom će se izvršiti temeljito čišćenje i dezinfekcija prostora.

Osigurati da se ne stvaraju gužve, te da se jasna uputstva o ograničenjima i mjerama postave na sve u vidljiva mjesta. Maksimalni broj gostiju u objektu odrediti prema Naredbi kriznih stožera.

Stolovi moraju biti tako raspoređeni da je udaljenost između njih najmanje 2 metra od ivice do ivice stola. Mora se obezbjediti da je udaljenost osoba koje sjede za istim stolom najmanje 1m, u skladu sa tim ograničiti broj stolica za stolovima u zavisnosti od veličine stola.

Ukoliko se ne može osigurati udaljnost od dva metra između stolova, udaljnost može biti manja, ali u tom prostoru ne može biti postavljena stolica.

Ne dozvoliti stajanje za šankovima, koristiti samo sjedeća mjesta.

Svo osoblje treba nositi zaštitnu masku na radnom mjestu.

Gosti trebaju nositi masku prilikom kretanja, (ulazak, izlazak, odlazak u toalet, plaćanje, preuzimanje narudžbe), a iz praktičnih razloga maske ne moraju nositi cijelo vrijeme dok sjede za stolovima.

Preporučuje se zabrana pušenja. Prilikom pušenja dolazi do dodirivanja lica i usta, i ostavljanja opušaka koji su kontaminirani pljuvačkom u pepeljarama što predstavlja potencijalni put prenosa COVID-19.

Ne preporučuje se upotreba rukavica za osoblje, nego stavljanje naglaska na pojačanu higijenu ruku. Eventualno se može preporučiti upotreba rukavica za osoblje koje radi na pripremi hrane u kuhinji u skladu sa standardnim higijenskim mjerama za rad sa hranom.

U zavisnosti od vrste objekta preporučuju se rezervacije, prodaja za ponijeti i šalterska prodaja.

Ne preporučuje se bilo kakav vid samousluživanja sa zajedničkih stolova (salate, escajg, začini, ulje, kečap). Escajg treba da se donese zamotan zajedno sa jelom, a ako dodatci (sol, biber, ulje, senf, kečap, ocat i sl.) stoje na stolovima, njihove posude treba dezinficirati poslije svakog gosta.

Nakon svakog gosta treba dezinficirati stolove koji su korišteni.

Preporučuje se da se naplata vrši za stolom, da bi se izbjegle gužve za kasama.

Zbog kontrole broja gostiju preporučuje se da postoji odvojeni ulaz i izlaz gdje god je to moguće. Prilikom ulaska i izlaska mora se moći održavati fizička udaljenost od 1-2 metra.

Uposlenike koji razviju simptome kao što su kašalj, povišena tjelesna temperatura, malaksalost, gubitak mirisa i okusa, uputiti da ne dolaze na posao nego da se obrate svom ljekaru.

Uvod

U suzbijanju širenja COVID-19 zatvaranje škola bila je jedna od najčešće primjenjenih

intervencija. Do sredine aprila, 192 zemalje u svijetu zatvorile su škole, utječući na preko 90%

učenika u svijetu (1). U studiji Augera i suradnika, zatvaranje škola je bilo povezano sa

relativnom promjenom u incidenci/sedmica za -62% (95% CI, -71% do -49%) (2).

Zatvaranje škola diljem svijeta kao odgovor na pandemiju uzrokovanu virusom COVID-19

predstavlja nezabilježen rizik po obrazovanje, zaštitu i blagostanje djece. Prekid nastave može

imati ozbiljne posljedice po sposobnost djece da uče. Što duže društveno marginalizovana djeca

odsustvuju iz škola, to su veće šanse da se neće vratiti u njih. Duži period obustave rada škola

utiče i na pružanje drugih osnovnih usluga, kao što su imunizacija, posluživanje užina, zaštita

mentalnog zdravlja i psihosocijalna podrška a nedostatak interakcije s vršnjacima i narušavanje

rutine mogu izazvati i stres i anksioznost (3).

Negativni efekti zatvaranja po sigurnost, blagostanje i učenje djece su dobro dokumentirani.

Prekid pružanja usluga školovanja ima i ozbiljne dugoročne posljedice po ekonomije i društva,

kao što su produbljivanje nejednakosti, pogoršanje opšteg zdravstvenog stanja i slabljenje

društvene kohezije (3).

Ipak, ponovno otvaranje škola se mora izvesti na siguran način i biti u skladu s općim

javnozdravstvenim odgovorom zemlje na COVID-19, uz poduzimanje svih razumnih mjera

zaštite učenika, studenata, nastavnika, drugog osoblja, te članova njihovih obitelji. Pri tome

obavezno treba voditi računa i o epidemiološkim i drugim kontekstualnim faktorima. U

Federaciji Bosne i Hercegovine, zaključno sa 14.8.2020., u osam kantona je zabilježena 7-

dnevna incidenca/100.000 COVID-19 preko 30.

Kada, gdje i koje škole ponovo otvoriti i na koji način

Odluke o ponovnom otvaranju škola iziskuje širu diskusiju svih zanteresiranih strana, radi

sagladevanja svih aspekata vezanih za siguran nastavak obrazovnog procesa. Nadležna

ministarstva obrazovanja moraju izvršiti procjenu na koji način se u svakom pojedinačnom

kontekstu i modelu može doprinjeti učenju i blagostanju, te i zaštiti od faktora rizika koje sa

sobom nosi ponovno otvaranje škola, imajući u vidu da rizici širenja COVID-19 koji se vezuju

uz pohađanje nastave nisu u potpunosti utvrđeni.

Naučna istraživanja pokazuju različite rezultate kada je u pitanje COVID-19 zaraza kod djece.

Posebno kada je u pitanju prenošenje COVID-19 među djecom, i sa djece na odrasle. Macartney

i kolege su u studiji sprovedenoj u Australiji našli da je u školama gdje se desilo da zaraženi

2 učenici prisustvuju nastavi sekundarni “attack rate” (AR) u većini slučajeva iznosio od 0 do

1,2%, dok je samo u jednoj školi bio visok (35,1%) (4). Heavey i autori u studiji sprovedenoj u

Irskoj nisu našli nijedan slučaj sekundarnog prenosa COVID-19 u školama među 1025 kontakata

(5). Jedini slučaj prijenosa zabilježen u studiji je bio između odraslih osoba u radnoj atmosferi,

ali izvan škole. Ali, obje ove studije rađene na manjem uzorku i u ranoj fazi pandemije.

U suprotnosti sa ovim studijama su dvije povezane studije sprovedene u Francuskoj, gdje su

autori našli visok IAR među učenicima i osobljem u srednjim školama (38% i 59%), a znatno

niži među roditeljima, braćama i sestrama (11% i 10%) (6), i još niži IAR u osnovnim školama

među učenicima, osobljem ili ukućanima (10%) (7). U osnovnim školama također nisu našli

ubjedljive dokaze za sekundarni prijenos zaraze (7). Istraživanje iz Južne Koreje pokazalo je da

je visok prijenos unutar kućanstva bio ukoliko je indeks slučaj bio u dobi između 10 i 19 godina

(19%) (8), u odnosu na mlađi uzrast (5%).

Početak nastave tokom pandemije COVID-19 moguće je sprovesti na više načina.

Otvaranje škola u punom kapacitetu nosi najveći rizik od prenosa COVID-19 i nastajanja žarišta,

te širokog prijenosa u zajednici. Ovaj rizik bi se mogao smanjiti provođenjem higijenskih i

epidemioloških mjera, međutim zbog ograničenih kapaciteta, kao i problema u kontroli

ponašanja djece i adolescenata to bi bilo teško.

Istraživanje žarišta COVID-19 u srednjoj školi u Izraelu, nastalog nakon otvaranja škola u

nestabilnoj epidemiološkoj situaciji, ukazuje na opasnost ovakvog pristupa, posebno kako

rezultati istraživanja pokazuju, prisutnost velikog broja đaka u razredu (35-38), kao i nedovaljan

prostor po đaku (1,2-1,3 m2

). To je za posljedicu imalo nemogućnost održavanja fizičke distance,

koja je neophodna za kontrolu COVID-19 (9).

Potpuni prelazak na alternativne vidove nastave, putem medija i online, u trenutnom

epidemiološkom kontekstu uzrokovanom pandemijom COVID-19 nosi najmanji rizik, međutim

zbog gore navedenih razloga ovo ne može biti jedino prihvatljivo rješenje, a za neke uzraste je i

potpuno nesprovodivo.

Kombinacija ovih dvaju pristupa izgleda kao najoptimalnija varijanta. Otvaranje škola za

određene uzraste, uz manji broj đaka u grupi, ograničenu interakciju đaka i osoblja, te strogo

pridržavanje higijensko-epidemioloških mjera. Uz ovo će također biti potreban pojačan

epidemiološki nadzor u zajednici, što podrazumjeva adekvatan odgovor zdravstvenog sistema,

dostupnost testiranja i praćenje kontakata.

Prema dostupnim podacima smatramo da je najbolje preporučiti otvaranje škola za đake do

četvrtog razreda, uz pridržavanje preporučenih općih i specifičnih mjera za sprječavanje širenja

COVID-19. Izuzetno, moguće je otvaranje škola i za đake od petog do devetog razreda, ukoliko

se radi o školama s manjim brojem učenika, a uz procjenu škole i nadležnih tijela kantona. Za

srednjoškolce preporučuje se održavanje nastave što više na daljinu, u školama izvoditi samo

3

praktičnu nastavu u manjim grupama (škole koje imaju praksu) i uz pridržavanje svih higijenskoepidemioloških mjera. Također, moguće je razmotriti održavanje nastave u učionici samo sa

učenike prvih ili završnih razreda srednje škole.

Preporuke za sigurno održavanje nastave u kontekstu COVID-19

Edukacija i organizacija

Educirati osoblje, roditelje i učenike o COVID-19, uključujući simptome, komplikacije, kako se

prenosi i kako spriječiti prijenos. Budite informirani o COVID-19 putem uglednih izvora kao što

su zdravstvene ustanove, Svjetska zdravstvena organizcija (SZO), UNICEF. Budite svjesni

lažnih informacija/mitova koji mogu kružiti usmenim putem ili online.

Educirati svo osoblje i učenike, kao i u što većoj mjeri roditelje o mjerama za sprječavanje

širenja COVID-19, kao i o važnosti istih.

Ažurirati ili razviti planove za vanredne situacije u školi. Ovi planovi moraju uključivati

odgovorne osobe, aktivnosti koje se trebaju poduzeti u slučaju da neko od đaka, osoblja ili

njihovih ukućana bude bolestan, sa sumnjom na COVID-19; kao i određenu prostoriju ili

područje za izolaciju oboljelog. Plan treba uključivati kontakt s lokalnom nadležnom

zdravstvenom ustanovom, kojima se osoblje škole treba obratiti u gore navedenom slučaju, kao i

sa roditeljima.

Bez obzira na koji način počne nastava, planirati modele održavanja nastave za đake koji moraju

biti u samoizolaciji, kao i za roditelje i đake koji spadaju u ugrožene skupine (kronične bolesti).

Planirati programe mentalne podrške i voditi računa o mentalnom zdravlju osoblja i đaka tokom

pandemije.

Osnovni principi prevencije

Osnovni principi: nošenje maski za učenike (djeca uzrasta od 6 do 10 godina trebaju nositi

masku izvan učionice, a ne moraju za vrijeme nastave; dok djeca starijih uzrasta trebaju nositi

masku i za vrijeme nastave), nošenje maski za nastavno i drugo osoblje, održavanje adekvatne

fizičke udaljenosti, održavanje higijene ruku. Preporučuju se platnene maske, koje treba redovito

prati.

Učenici, nastavnici i ostalo osoblje trebaju ostati kući ako oni ili neko od njihovih ukućana ima

simptome povezane sa COVID-19 (glavni simptomi su povišena tjelesna temperatura, kašalj,

gubitak čula njuha/okusa, malaksalost; drugi simptomi: bolovi, glavobolja, konjuktivitis, proljev,

osip na koži).

4

Đaci, nastavnici i ostalo osoblje trebaju ostati kući ukoliko su pozitivni na COVID-19 ili su u

izolaciji. Ostati kući i u ukoliko su nedavno bili u kontaktu sa osobom oboljelom od COVID-19.

Kroz edukaciju osoblja, đaka i roditelja preporučiti da se budno motri zdravstveno stanje, a

posebno mogući znaci COVID-19, i da se pravovremeno kontaktiraju nastavno osoblje u školi i

nadležne zdravstvene službe. Relevantne informacije mogu se naći na stranici Zavoda za javno

zdravstvo FBiH (http://www.zzjzfbih.ba).

Škole moraju osigurati redovno pranje ruku vodom i sapunom, dezinfekciju ruku sredstvima na

bazi alkohola (min 60%). Na mjestima za pranje/dezinfekciju ruku staviti slikovne upute ili

osigurati prisustvo osoblja za nadzor.

Čistiti i dezinficirati školske zgrade, učionice i posebno sanitarne čvorove najmanje dva puta

dnevno, posebno površine koje mnogi dodiruju (ograde, stolovi, sportska oprema, ručke na

vratima i prozorima, igračke, pomagala za učenje i sl.). Za čišćenje koristiti standardna sredstva

za čišćenje, za dezinfekciju prostorija preporučuju se preparati na bazi hlora. Sva ova sredstva

koristiti prema uputstvu proizvođača.

Neophodno je osigurati adekvatno provjetravanje prostorija u školi. Kada god to vremenske

prilike dozvoljavaju preporučuje se da određen broj prozora ili vrata u prostorijama u kojima se

boravi budu otvoreni, u suprotnom otvoriti ih za vrijeme odmora i između smijena. Voditi računa

o sigurnosnim i zdravstvenim rizicima.

Organiziranje obroka u školama se ne preporučuje. Đaci trebaju nositi vlastitu užinu, i jesti u

razredu, umjesto u menzi ili drugim zajedničkim prostorijama.

Organizacija produženog boravka u osnovnim školama se ne preporučuje. Ukoliko je neophodno

istu organizirati onda preporučujemo da to bude u stalnim grupama do 10 đaka, da svaka grupa

boravi u odvojenoj prostoriji i da se onemogući miješanje između grupa.

Ako postoji organiziran prijevoz za đake, vozači trebaju primjenjivati sve preporuke za javni

prijevoz i educirati roditelje i đake o važnosti pridržavanja ovih mjera u prijevozu. Savjetovati

roditelje i đake da izbjegavaju korištenje gradskog javnog prijevoza kada god je to moguće.

Škole moraju promovirati održavanje minimalne fizičke udaljenosti od 2 m.

Preporučene mjere za održavanje fizičke distance uključuju:

- Organizirati početak i završetak nastave svaki dan tako da u hodnicima i na

ulazima/izlazima bude u isto vrijeme prisutan što manji broj đaka.

- Smanjiti broj đaka u grupi/razredu na što manji broj (10-15 đaka po odjeljenju/grupi) i

onemogućiti nepotrebno miješanje između grupa/razreda. Udaljenost između mjesta za

sjedenje mora biti najmanje 2 m.

5

- Ukinuti veliki odmor, a tokom malog odmora između časova đaci ne bi smjeli napuštati

učionice.

- Skratiti časove na 30 minuta i ograničiti broj časova dnevno (do 5).

- Otkazivanje okupljanja, sportskih igara i drugih događaja koji stvaraju gužve.

- U sklopu tjelesnog odgoja preporučuje se izvođenje samo individualnih vježbi, te iste

organizirati na otvorenom prostoru kada to dopuštaju vremenske prilike.

Izvori

1. UNESCO. COVID-19 impact on education.

2. Auger KA, Shah SS, Richardson T, et al. Association between statewide school

closure and COVID-19 incidence and mortality in the US. JAMA. Published online July

29, 2020.

3. UNICEF. Okvir za ponovno otvaranje škola, UNICEF, april, 2020.

4. Macartney K, Quinn HE, Pillsbury AJ, et al. Transmission of SARS-CoV-2 in Australian

educational settings: a prospective cohort study. Lancet Child Adolesc Health 2020;

published online Aug 3. https://doi.org/10.1016/S2352-4642(20)30251-0.

5. Heavey L, Casey G, Kelly C, Kelly D, McDarby G. No evidence of secondary

transmission of COVID-19 from children attending school in Ireland, 2020. Euro Surveill

2020; 25: 2000903.

6. Fontanet A, Tondeur L, Madec Y, et al. Cluster of COVID-19 in northern France: A

retrospective cohort study. medRxiv 2020; published online April 23.

https://doi.org/10.1101/2020.04.18.20071134

7. Fontanet A, Grant R, Tondeur L, et al. SARS-CoV-2 infection in primary schools in

northern France: a retrospective cohort study in an area of high transmission. medRxiv

2020; published online June 29. https://doi.org/10.1101/2020.06.25.20140178

8. Park YJ, Choe YJ, Park O, et al. Contact tracing during coronavirus disease outbreak,

South Korea, 2020. Emerg Infect Dis 2020; published online July 16.

https://doi:10.3201/eid2610.201315.

9. Stein-Zamir C, Abramson N, Shoob H, Libal E, Bitan M, Cardash T et al. A large

COVID-19 outbreak in a high school 10 days after schools’ reopening, Israel, May 2020.

Eurosurveillance. 2020;25(29).

10. Key Messages and Actions for COVID-19 Prevention and Control in Schools, March

2020, UNICEF.

11. CDC. Considerations for Schools.

(Dokument u PDF formatu možete naći NA OVOM LINKU.