Povodom aktuelne epidemiološke situacije u Sarajevu je održana press konferencija Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva. Novinarima su se na press konferenciji obratili direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Davor Pehar koji je prisutne inrofmirao o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u FBiH, te pomoćnik federalnog ministra za javno zdravstvo dr. Goran Čerkez i glavni federalni zdravstveni inspektor dr. Nijaz Uzunović. Press konferencija održana je nakon sjednice Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva na kojoj je razmatrana nova naredba.

“Dosadašnje mjere koje su donesene su produžene za narednih 14 dana, što ne znači da se u međuvremenu ne mogu izvršiti korekcije ukoliko bude potrebe”, kazao je na press konferenciji dr. Čerkez, potcrtavši kako je uz sve što radi Krizni štab/stožer Federalnog ministarstva zdravstva, veoma bitno da rukovođenje krizom ima i lokalni segment te da je u decentralizaciji lakše rukovoditi krizom ako se ima dobra komunikacija

“Federacija BiH nije ni jednog trenutka bila izuzeta ili isključena ni po jednom segmentu. Mi od početka vodimo proces i dajemo okvire, a kantoni imaju mogućnost sukladno epidemiološkoj situaciji da budu rigorozniji. Ne samo kantoni, nego i općine na svom nivou mogu donijeti restriktivnije mjere. Ne možemo se kriti iza drugih, moramo biti jasni i otvoreni, moramo biti hrabri i raditi ono što nam je posao, a posao nam je da štitimo zdravlje ljudi. Kantoni moraju gledati specifičnost svoje situacije, stanja i donositi mjere. Nije ista situacija u Kantonu Sarajevo i u Kantonu 10, i bilo bi apsolutno nekorektno sad na primjer donijeti restrikcije prema Kantonu 10 zbog toga što Krizni stožer vodi sve sa Federacije”, pojasnio je dr. Čerkez, dodajući kako je stanje danas teško, ali još uvijek kontrolisano: 

“Sam broj od 38 smrtnih slučajeva u FBiH u periodu od 28.07. do 06.08. pokazuje ozbiljnost. Sve više mlađih ljudi zahvaćenih ovim virusom pokazuje da virus ne bira, ali da mi možemo izabrati poštivajući mjere da li ćemo ići na rizična mjesta ili nećemo, da li ćemo se ponašati po preporukama ili nećemo. Pozivam sve još jednom da zajedno pokušamo nešto uraditi, da ne idemo u kažnjavanja, nego da efikasno radimo”, kazao je dr. Čerkez dodajući kako zdravstveni sistem u ovom trenutku maksimalno odgovara na sve izazove: 

“Ne bismo željeli da dođemo u situaciji da s jeseni dođemo do značajnog povećanja slučajeva i da ne možemo primiti ljude u zdravstvene ustanove, to bi bilo pogubno i to je ono na šta smo mislili kada smo govorili o ‘Španskom scenariju’. Možda i nije veliki broj obolijevanja ako gledamo prosjek, ali je pitanje koji su nam kapaciteti za odgovor. Najveći zdravstveni sistemi u Evropi nisu uspjeli da odgovore tom izazovu. Mislim da smo naučili puno lekcija, i da je ovo možda zadnji čas da se svi zajedno uključimo”, kazao je dr. Čerkez dodajući kako u ovom trenutku nije toliko potrebno donositi retriktivnije mjere, koliko je potrebno obezbijediti da se trenutno važeće mjere poštuju:

“Mjere koje trenutno imamo su donesene manje-više u svim evropskim zemljama, vrlo su efikasne, kvalitetne i ni jednog trenutka ne bismo mogli posebne mjere donositi, osim nekih restriktivnijih. Iako moramo reći da su i mjere koje imamo trenutno prilično restriktivne, u velikoj mjeri ograničavaju današnji život, pa na određen način i ekonomiju. Same po sebi su restriktivne, ali i omogućavaju funkcioniranje ekonomije”, kazao je, dodajući da ukoliko bi se došlo do restriktivnijih mjera i zatvaranja kakva smo imali, u pitanju bilo kako preživjeti, i kako živjeti uopšte:

“Zbog toga pokušavamo da zajednički napravimo jedan front i zajednički damo određene napore u borbi protiv COVID-19 i ispoštujemo ove preporuke, jer one će biti garancija da će ekonomija moći da radi makar u ovom obimu. Nepoštivanje ovih mjera dovodiće do toga da imamo veliki broj ljudi koji je zaražen, ispadaće nam proizvodni pogoni i mnogi sektori i svakim danom će biti sve teže i teže”. 

Kako je istaknuo dr. Čerkez, sve navedeno nije samo pitanje zdravstva, već zajedničkog djelovanja sa stanovništvom, kao i pitanje drugih institucija:

“U ovom trenutku se očekuje jači angažman ministarstava unutrašnjh poslova koji su prozvani i naredbom Kriznog štaba i odlukom Federalne vlade i inspekcija na terenu, na nivou kantona i općina da počnu da rade snažnije svoj posao, a taj posao je nadzor nad implementacijom mjera koje su donijete. Imamo najavljen sastanak s predstavnicima Federalne uprave policije, Federalne uprave za inspekcijske poslove i Kriznog stožera/štaba FMZ na poziv premijera, i očekujemo da će to biti početak jačeg uključenja svih zajednički gdje bi upravo ove mjere bile praćene i kontrolisana njihova implementacija”, najavio je dr. Čerkez. 

Kako je kazao glavni federalni zdravstveni inspektor dr. Nijaz Uzunović, u prethodnom periodu je izvšeno 9849 inspekcijskih nadzora, podnesena 1202 rješenja o otklanjanju nedostataka, izrečeno 226 prekršajnih naloga, te devet mjera o zabrani rada i 24 upozorenja. 

“Ono što su nalazili federalni inspektori je da se subjekti nadzora ispočetka nisu pridržavali razdaljine, stolovi su bili jako blizu, i uspjeli smo u više navrata prvo apelujući, pa donoseći rješenja, da se nepravilnosti uklone. Nastojimo i apelujemo još jednom da se svi pridržavaju mjera i preporuka, pogotovo ugostitelji na kojima je velika odgovornost da upozore goste koji dolaze na adekvatno ponašanje. Gledajući primjere drugih, u nekim zemljama čak nisu dozovljavali ulazak onima koji se ne pridržavaju mjera. Pomoći ćemo kolegama u kantonima, nastojaćemo da zajedničkim snagama učinimo što više, ali tražimo pomoć i od samih ugostitelja, subjekata nadzora, jer je tu najveći pritisak”, kazao je dr. Uzunović.

“Odgovoriti trenutnom izazovu koji je pred svima zahtijeva veće resurse i veći broj inspektora. FUZIP je donošenjem prvih novih mjera krenula u kontinuirani nadzor sprovođenja ovih mjera. U početku smo radili s upozorenjima, da se naprave procedure i da svi od početka to poštuju na adekvatan način. Mislim da se u početku to više poštovalo i da su ljudi vodili računa s obzirom da dugo vremena nisu radili i da su jedva čekali da počnu da rade. Nažalost, povećavanjem broja slučajeva mnogo je teže tako da smo se i aktivno uključili da pomognemo kolegama u kantonalnim upravama za inspekcijske poslove”, kazao je dr, Uzunović dodajući kako su federalni inspektori u više navrata pružali i pružaju podršku kolegama u kantonima: 

“Direktor kantonalne uprave iz Zenice nas je zamolio i bili smo prisutni tu, bili smo u Tuzli, sada smo prisutni u Sarajevskom kantonu gdje smatramo da ima najviše subjekata za nadzor i gdje bismo u koordinaciji s kantonalnim inspekcijama pokušali da doprinesemo. Radimo po ovlaštenju i u koordiniranim akcijama s kolegama iz kantona ćemo pomoći svugdje gdje bude trebalo. Tu smo da pomognemo i zajednički učinimo dodatne napore. Još jednom upozorenje da se i subjekti nadzora poštuju, maksimalne mjere, mi smo upozoravali ali ćemo vjerovatno morati pribjeći i represivnijim mjerama pa i kažnjavanjima onih koji ne žele da poštuju te mjere”, potcrtao je dr. Uzunović. 

Dr. Čerkez je također potcrtao važnost uključenja svih aktera u nadzor nad provođenjem trenutno važećih mjera i preporuka, te kazao kako i drugi kantoni mogu pozvati federalne inspektore da im pomognu: 

“Svjedoci smo kontinuiranih kršenja mjera koje su na snazi.  U takvim situacijama očekuje se od kantonalnih vlada da pokrenu mehanizme ministarstava unutrašnjih poslova i inspekcija, i da počnu da djeluju. Niko nema pravo da ugrožava zdravlje drugih. Kantoni moraju da preduzmu sve mjere da bi vršili nadzor nad primjenom mjera koje su apsolutno dovoljne. Nema potrebe za pojačanjam mjera koje su trenutno na snazi. ‘Lockdowna’ trenutno nema, jer ni jedna ekonomija to ne može izdržati, pa ni ekonomija BiH. Dakle zajednička borba, i zajedničko poštivanje onoga što smo donijeli. Nismo to ni mi ni vi, to je zajednička odgovornost svih nas da to radimo – i politike, i institucija, i zdravstva”, potcrtao je dr. Čerkez prisjetivši se perioda potpunog zatvaranja od prije nekoliko mjeseci i objašnjavajući razloge za takav pristup u tom momentu:

“Osnovni razlog zatvaranja u tom trenutku je bio da pokušamo izbjeći prvi udar, veliku smrtnost i druge posljedice koje nažalost mnoge evropske zemlje nisu izbjegle, poput Engleske, Belgije, Španije, Francuske, Italije… Svjedočili smo katastrofama i velikom broju smrtnosti, a mi smo bili zemlja koja je dala među tri najbolja odgovora u Evropi, uspjeli smo da blagovremeno donesemo mjere i izbjegnemo taj loš scenarij. Važno je reći da smo u tom razmišljali i bilo nam je važno da ojačamo zdravstveni sistem i obezbijedimo adekvatne količine zaštitne opreme i svega onoga sa čime bismo se borili u narednom periodu. Vrijeme zatvaranja smo koristili i da pokušamo educirati stanovništvo o virusu, i onome što smo znali u tom trenutku. Sada svaki dan imamo sve više saznanja o tome, i sad je neka druga perspektiva”, kazao je dodajući kako zbog ekonomije i svega ostaloga ne možemo živjeti stalno zatvoreni, već da trebamo pokušati da živimo u suživotu s virusom, da imamo neki novi život koji se može živjeti, a to je život uz ove mjere:

“Svjedočimo najvećoj zdravstvenoj i ekonomskoj krizi. Posljedice krize su vidljive svugdje u svijetu, kako na zdravstvu tako i na ekonomiji, ali kolike će biti zavisi od sviju nas. Naši stalni apeli da se ne trebamo polarizirati, nego zajednički raditi i pokušati zajednički odgovoriti na ovaj veliki izazov u našim životima. Jako je bitan odgovor, da svi budemo solidarni i implementiramo mjere koje su donijete”.