Član Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnik federalnog ministra zdravstva dr. Goran Čerkez na današnjoj press konferenciji Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva kazao je da je epidemiološka situacija ozbiljna i da ulazimo u jedan neizvjestan i težak period za sve nas.

“Evidentan je ubrzani porast broja slučajeva, ne samo kod nas nego i širom Evrope. Dok je kod nas trenutno incidenca 75 slučajeva na 100.000 stanovnika, primjera radi u Andori je incidenca 801, u Češkoj 468, Belgiji 378, Nizozemskoj 275… Ako pogledamo region – Imamo Crnu Goru sa 268, Sloveniju 151, Hrvatsku sa 87…, i ovo su dovoljni pokazatelji da je vrijeme vrlo ozbiljno i da nam predstoji jedna teška borba, ali nadam se da ćemo imati dovoljno razuma i da ćemo ovu borbu dobiti kao i prethodne”, kazao je dr. Čerkez. 

“Svjesni smo i razumijemo ljude da su umorni od ove pandemije, u njima se javlja određeni otpor prema onome što se događa i što se od njih traži. Moram reći da je svima jako teško, zdravstvenim radnicima i nama koji ovo radimo već praktično 11 mjeseci. Krenuli smo u januaru, zdravstveni radnici kojih malo ima isto su na rubu iscrpljenosti, ali bili smo uvijek narod koji je imao empatije i poštovanja prema drugom, i siguran sam da ćemo i u ovom trenutku pokazati empatiju prema osobama treće dobi i našim najbližim i da ćemo učiniti sve da ne dođemo u situaciju da se ova zaraza širi na taj način i tom brzinom kao što je već zahvatila mnoge evropske zemlje”, dodao je potcrtavajući da ono što će se dešavati u bliskoj budućnosti u velikoj mjeri zavisi od svih nas:

“Mjere nisu teške, svi se moramo naoružati strpljenjem, jer mi smo možda tek na sredini ovoga. Mnogi govore da prije 2022. nećemo biti izvan priče o koroni. Očekujemo da će biti bolja situacija, posebno onda kada dođe vakcina, i doći će čim bude prva sigurna i provjerena vakcina na tržištu”, kazao je dr. Čerkez potcrtajući da do tada moramo poštovati vrlo jednostavne mjere:

“Da nosimo zaštitne maske, držimo razmak, ako radimo u kancelarijama i zatvorenim prostorima da redovno provejtravamo – svako malo otvoriti prozor je dobro i umanjuje rizik, i da peremo što češće ruke. Najvažnije – ako osjećamo bilo koji simptom – kašljemo, imamo temperaturu, osjećamo se malaksalo, ako osjećamo probleme sa zdravljem - nazovimo ljekara, nemojmo sami sebi davati dijagnozu da li je to prehlada, COVID-19 ili gripa. Molim vas da pokušamo biti maksimalno odgovorni, jer svaki čovjek koji dođe bolestan može zaraziti veliki broj ljudi i to predstavlja problem”, upozorio je.

Dr. Čerkez je kazao kako ono što se trenutno kod nas dešava ne možemo povezati ni sa jednim konkretnim događajem: 

“Možemo povezati sa situacijom koju imamo danas u jesen, i upravo sa boravkom u zatvorenim prostorijama. Dakle vrlo opasna situacija. Mnogi će reći zašto takvu situaciju nismo imali na početku kada je isto bilo hladno, nismo imali zato što smo imali lockdown. Naš cilj je da ne uđemo u lockdown i takve situacije. Imamo mjere koje se primjenjuju svugdje u Evropi, mada u mnogim državama imaju značajno restriktivnije mjere, zabrane okupljanja... U Njemačkoj na primjer imate dozvoljeno okupljanje do 100 ljudi na otvorenom i 50 u zatvorenom, međutim čim je incidenca preko 35 slučajeva na 100.000 stanovnika, smanjuje se na 25 ljudi unutra i 50 vani. Čim je incidenca preko 50, smanjuje se na 10 na privatnim i 25 na javnim skupovima”, napomenuo je dr. Čerkez potcrtavajući kako kod nas  restrikcije nisu u toj mjeri:

“U mnogim evropskim zemljama se zatvaraju ugostiteljski objekti, uvodi se policijski sat u nekim zemljama, ozbiljna je situacija i od svih nas zavisi kakve će mjere biti u budućnosti i u kojem ćemo pravcu se kretati. Zdravstveni sistem jeste spreman, ali su naši kapaciteti ograničeni i ako se ne budemo pridržavali mjera i ponašali se olako možemo doći u situaciju da će zdravstvo jako teško odgovarati s obzirom na broj ljudi koji bi mogao biti potencijalno zaražen”, kazao je dr. Čerkez potcrtavši:

“Potrebni su odgovornost, ljubav koja se iskazuje distancom, poštivanje i empatija prema našim najbližim, da ne bismo dolazili u takve situacije.”

Odgovarajući na novinarska pitanja, dr. Čerkez je pojasnio kako Krizni štab/stožer FMZ daje okvirne mjere:

“Ne dajemo mjere za svaki kanton. Svaku propisanu mjeru prati preporuka Zavoda za javno zdravlje FBiH koja je obavezujuća. U jednom dijelu FBiH trenutno imamo prilično ozbiljnu situaciju – HNK, Kanton 10, Zapadnohercegovački kanton, Sarajevo, te Zenica koja se polako pridružuje tome…, tako da bi bilo teško da sa federalnog nivoa donesemo mjere. Mi smo odlukom Kriznog stožera svakom kantonu dali mogućnost da koriguje našu naredbu u skladu sa epidemiološkom situacijom – mogu je olabaviti, mogu je napraviti restriktivnijom, a imaju mogućnost da skupove koje smatraju od interesa za kanton odobre pod epidemiološkim mjerama koje oni propišu kao što je bio primjer fudbalske utakmice koju smo imali kada je propisana mjera samo za taj događaj”, pojasnio je dr. Čerkez.

Odgovarajući na novinarske upite o restriktivnijim mjerama Kriznog štaba ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, među kojima je i obavezno nošenje maske na otvorenom u Kantonu Sarajevo, dr. Čerkez je podsjetio kako je i trenutnom naredbom Kriznog štaba FMZ obavezno da se maska nosi u zatvorenom prostoru, ali i da se na otvorenom prostoru ne nosi samo u slučajevima kada je moguće održati razmak od dva metra:

“Maska je i ovom olvirnom naredbom obavezna na otvorenom ako ste u grupi ljudi i ako ste ispod distance od dva metra. Često u gradskom saobraćaju, u autobusima, možemo vidjeti situacije da se na stanicama ne nose maske, da su na stanicama velike gužve, a gradski prevoz mora biti puno odgovorniji. Ovo što imamo – to je jedna neodgovornost”. 

Dr. Čerkez je na press konferenciji govorio i o trenutnoj situaciji u školama:

“Na sastanku koji smo imali s ministrima obrazovanja, prema detaljnim podacima koji su nama preneseni, mogli smo procijeniti da je situacija pod kontrolom. Obolijevaju ljudi kao i u drugim sektorima, ali još nemamo ispadanja škola iz sistema obrazovanja. Spremni su na sve varijante, i online nastave, i kombinacije, zavisno kako koji kanton radi. Ukoliko se epidemiološka situacija pogorša, sigurno je da je jedna od opcija ponovo online škola. To imamo i u Evropi, i to govorim za osnovne i srednje škole, ne o fakultetima, gdje je vrlo jasna stvar i jasne su preporuke”, kazao je dr. Čerkez kazavši kako bi otvaranje fakulteta u ovom momentu bilo pogrešno:

“Samo Sarajevo ima 21.000 studenata, a to bi značilo dolazak sa svih strana, odlazak kući, boravak u zajedničkim domovima, dosta socijalnih kontakata, tako da mislim da ove mjere u ovoj situaciji što se nas tiče ostaju”, dodao je, te potcrtao kako krizni štabovi/stožeri donose mjere koje se direktno tiču zaštite zdravlja:

“Ekonomske mjere podrške sektorima koji su ugroženi i sve drugo je pitanje vlada i drugih institucija. Mi donosimo mjere da bismo zaštitili zdravlje, i to je jako bitno, ali bitno je da svi zajedno vodimo računa o tome šta se dešava. Na svim kantonima vlade se moraju maksimalno uključiti sa svim strukturama, jer ovo nije samo zdravstvena kriza, moraju djelovati da prate provođenje mjera. Ne možemo ostaviti samo zdravstvo da se bori i da stalno ponavljamo stvari”, kazao je dr. Čerkez te upozorio da nepoštivanje i neprovođenje mjera može imati direktne posljedice na ekonomiju:

“Na kraju, ako dođemo u stanje da dođe do eksplozije kao što trenutno imaju neke zemlje – mi ćemo sami privredu zatvoriti jer ćemo imati toliki broj oboljelih ljudi da neće više moći da idu na posao. Da bi prevenirali to – jedini način je da se svi zajedno uključimo, da stvorimo jedan front protiv korone i da se borimo na taj način što ćemo poštivati mjere. Nemojmo da smo svi epidemiolozi, ja sam na primjer javnozdravstveni radnik, ali slušam profesora Sanjina Musu kad nešto kaže epidemiološki. Jako je bitno da ne budemo svi epidemiolozi, da slušamo struku koja ima ipak i fakultete, i specijalizacije, i međunarodna znanja i iskustva, i da to počnemo primjenjivati. Nemojmo ponovo svi biti selektori”.

Dr. Čerkez je istaknuo i kako je pored brojnih donesenih preporuka i mjera za mnoge djelatnosti, teško i skoro nemoguće za svaku posebnu aktivnost donijeti specifične mjere, ali da poštivanjem osnovnih mjera u svim prilikama svako može dati doprinos: 

“Svi u glavi moramo imati opšte mjere – maska, distanca, pranje ruku, neodlazak na posao ako imamo bilo koji simptom i provjetravanje na radnom mjestu. U bilo kojoj aktivnosti i bilo gdje da smo, uvijek bi morali na neki način te stvari imati na umu, pogotovo distanca i maska. Mi već 10 mjeseci živimo s virusom, stvorili smo neki suživot, prošli smo ljeto, imali smo 7. i 8. mjesec težak period, ali smo ga prošli, naučili smo neke lekcije. Naučili smo da smo kad smo postali obazriviji i pratili neke stvari - bili sredili situaciju, i sad nam se ponovo vraća. Brzo se opustimo kad vidimo da dođe do pada broja slučajeva. Zato ponavljam – pogledajte evropske zemlje, to nam je najveće upozorenje. To su jaki zdravstveni sistemi, jaki sistemi provedbe mjera, pa opet imaju probleme. Svima nam je dosta ovoga, ali moramo izdržati još malo."