U Sarajevu je održana press konferencija Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva na kojoj su se obratili članovi Kriznog štaba/stožera šef Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Sanjin Musa i pomoćnik federalnog ministra zdravstva dr. Goran Čerkez koji su javnost informirali o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u FBiH, kao i nekim od novih mjera donesenim na jučerašnjoj sjednici Kriznog štaba/stožera FMZ.

“I dalje govorimo o ubrzanom porastu prijenosa virusa u populaciji. Situaciju ocjenjujemo vrlo ozbiljnom i sve pozivamo da se striktno pridržavaju svih mjera prevencije i kontrole infekcije”, kazao je dr. Musa napomenuvši kako je na nivou Federacije BiH incidenca prešla granicu od 250 slučajeva na 100.000 stanovnika:

“Sedmodnevna incidenca na nivou FBiH trenutno iznosi 281 slučaj na 100.000 stanovnika. Izrazito visoka incidenca je u tri kantona – Kantonu Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskom i Bosansko-podrinjskom kantonu gdje iznosi više od 500 slučajeva na 100.000 stanovnika. U svim drugim kantonima je preko 100, jedino je u Unsko-sanskom kantonu incidenca ispod 100 slučajeva na 100.000 stanovnika”, dodao je dr. Musa potcrtavajući kako svi parametri o kretanju epidemije govore o ubrzanom prenosu, te je napomenuo kako FBiH trenutno bilježi prosječno 880 slučajeva dnevno. 

“Prema podacima od jutros, ukupno su hospitalizirane 622 osobe, a 61 osoba se nalazi na respiratoru. Ukupan broj umrlih iznosi 856, s tim da u posljednje dvije sedmice nažalost bilježimo porast broja umrlih osoba. Iznesene brojke su jedno snažno upozorenje da učinimo sve što je u našoj moći kako bismo spriječili daljnje širenje virusa. Imali smo široku diskusiju o situaciji, i želimo da istaknemo balans između kontrole širenja virusa, i funkcioniranja društva. Naš apel uvijek ide od individualnog rizika gdje kažemo da svako mora biti svjestan posljedica vlastitog ponašanja. Neodgovornim vlastitim ponašanjem možete ugroziti one oko vas”, upozorio je dr. Musa, te skrenuo pažnju kako ljudi svih dobnih skupina mogu biti zaraženi:

“Vrlo često se govori o starijim osobama kao rizičnim skupinama prema kojima treba pokazati dodatni nivo zaštite, ali nisu pošteđene ni mlađe dobne skupine, pogotovo ako uzmete u obzir da prema procjenama Eurostata 30 posto stanovništva ima bar jednu hroničnu bolest. Znači mjerama štitimo i sve one druge koji imaju dijabetes, astmu i tako dalje, i koji mogu imati ozbiljne posljedice ukoliko dođe do obolijevanja i zato još jednom apeliramo na važnost individualnog smanjenja rizika”, zaključio je dr. Musa.

Na ozbiljnost situacije upozorio je i pomoćnik federalnog ministra zdravstva dr. Goran Čerkez:

“Situacija je preozbiljna i ovo je možda zadnji trenutak da svi zajedno pokušamo učiniti nešto da ublažimo ovaj rast koji imamo. Jako je važna podrška stanovništva, posebno je važna uloga roditelja da savjetuju djeci da se pridržavaju mjera, a preporučio bih posebno da svi oni koji ne moraju da izlaze van – da to ne čine”, pozvao je dr. Čerkez napominjući:

“Ne govorimo o situaciji zatvaranja kakvu smo ranije imali, ali govorimo o ljudskoj zamolbi da svi oni koji ne moraju da izlaze vani, da to definitivno ne čine jer je situacija vrlo ozbiljna. Danas imamo 61 čovjeka na respiratoru, kada smo imali manji broj ljudi od ovoga u bolnicama – bili smo zabrinuti. Situacija je jako loša, sami smo je proizveli, ali ja vjerujem u ove ljude i da će shvatiti ozbiljnost i da ćemo pokušati da ovo zajedno prevaziđemo”. 

Govoreći o mjerama, dr. Čerkez je kazao kako ni jedna od njih nije izuzeta:

“Nismo doveli situaciju do zaključavanja ili ograničavanja kretanja, jer smo tu mogućnost dali svim kantonima/županijama da to urade. Mnoge su prešle granicu incidence od 500 slučajeva na 100.000 stanovnika koja je vrlo ozbiljna, i mnoge zemlje u Evropi su išle jako restriktivno sa tom mjerom. Zato i ovom prilikom pozivam kolege da prilikom analiza uzmu sve u obzir, posebno bolničke kapacitete jer ne bismo željeli da ljudi ostaju kući, moraju biti primljeni, a da bi bili primljeni mi moramo imati kapacitete”, potcrtao je dr. Čerkez koji je posebno želio da pojasni neke od medijskih napisa koji su se pojavili i u kojima je jedna od mjera tumačena na pogrešan način:

“Mi nismo ukinuli zdravstvenu zaštitu i samo se orijentisali na COVID. Pozvali smo rukovodioce zdravstvenih ustanova da obustave hladne programe – nešto što može čekati. Slučajevi  liječenja karcinom, hitni, neodloživi slučajevi ili specijalističko-konsultativni za koje su naručeni i smatra se da postoji potreba – moraju dobiti zdravstvenu zaštitu”, istaknuo je dr. Čerkez pojašnjavajući kako je poziv da se ne rade hladni programi upućen i iz razloga zaštite osoblja i drugih resursa:

“BiH ima jako mali broj epidemiologa i infektologa, ljudi rade osam mjeseci, iz tog razloga smo donijeli ovu mjeru, i niko ko treba zdravstvenu zaštitu ne smije biti netretiran. To bih želio da posebno naglasim. Svi treba da rade svoj posao i trebaju rukovodioci da se vode tačnom definicijom hladnog programa, što oni znaju. Također, transplantacija i transplantacijski program se moraju odvijati. Ima donora koji žele da se izvrši transplantacija bubrega, i te programe smatramo obaveznim”, pojasnio je, osvrnuvši se i na dosadašnje rezultate provođenja preporučenih mjera u školama:

“Kada govorimo o dobnim skupinama, drago nam je da sa kombinacijom održavanja nastave koju smo predložili – da smo zaustavili širenje u toj populaciji, tu nemamo rasta upravo jer smo ovu kombinaciju napravili, i to se pokazuje dobro”, kazao je, dodajući kako će se novom naredbom firme pozvati da prilagode svoj rad kako bi se spriječilo dalje širenje virusa:

“Da bismo napravili dodatni korak, jako je bitno pozvati sve firme, kompanije i institucije koje rade kancelarijske poslove, naredba će biti objavljena do večeras – pozivamo ih da svoj rad urede da svi koji rade onlajn da rade onlajn, ko može da radi u grupama ili uz klizno radno vrijeme od dvije smjene. Da smanje sve moguće rizike jer smo svjedoci velikog broja ljudi koji su zaraženi na poslu i generacija radno aktivnog stanovništva se zaražava, i iz tog razloga bih apelovao da svi koji u kancelarijama ne mogu napraviti razmak, rade u prostorima bez ventilacije, da provedu mjeru kako je naređeno da se prekine lanac širenja”, pojasnio je. 

Jednu od mjera a koja se tiče dužine trajanja samoizolacije pojasnio je dr. Musa:

“One osobe koje su u izolaciji i kod kojih je potvrđena infekcija, da se period boravka u izolaciji skraćuje ukoliko je riječ o blažim i srednje teškim slučajevima, i ona iznosi 10 dana, unutar toga najmanje tri dana bez simptoma po principu 7+3. Za sve teže slučajeve ona ostaje ista, dakle minimalno 10 dana plus tri dana bez simptoma”, kazao je, pojašnjavajući kako se, kada je riječ o asimptomatskim slučajevima, na njih odnosi dužina trajanja samoizolacije na 10 dana od trenutka uzimanja uzorka. 

“Prosječno vrijeme zaraženosti je 8-10 dana, veliki broj znanstvenih dokaza govori tome u prilog, s tim da ostaje minimalni rizik koji se može uzeti u obzir ako je riječ o osobima koje rade u rizičnim okruženjima kao što su zdravstveni radnici ili oni koji se brinu o starijim osobama – u tom slučaju bi ostali kako je ranije predviđeno, ili da preporučimo da im se uradi PCR test poslije kojeg bi se ukoliko je negativan mogli vratiti u sredinu. To se ne odnosi na imunokompromitirane pacijente za koje je utvrđeno da duže izlučuju virus, njima je potrebno ili dva testa ili 20 dana izolacije. Većina slučajeva, oko 80 odsto, spada u ovu skupinu blažih, i na ovaj način se boravak u izolaciji kod velikog broja ljudi skraćuje na 10 dana”, pojasnio je dr. Musa.

Na kraju press konferencije dr. Čerkez posebno se zahvalio odgovornim medijima:

“Velika ste podrška, želim da vam se zahvalim na fer i korektnom izvještavanju za ovaj period krize, imali smo jako dobru podršku od vas i uspjeh mjera zavisi i od medija koji na adekvatan način prenose poruke”. 

(Foto: FENA)