Šef Službe za epidemiologiju Federalnog zavoda za javno zdravstvo i član Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva doc.dr. Sanjin Musa u intervjuu za Informativni portal covid19.fmoh.gov.ba govori u kojoj fazi su ispitivanja vakcine protiv COVID-19, kada i na koji način se očekuju nabavka vakcine i početak vakcinacije u FBiH, kako i na koji način će ona biti organizirana, te o izazovima same provedbe jednog tako sveobuhvatnog programa. Dr. Musa govori o značaju provođenja svih mjera protiv COVID-19 u suzbijanju sezonske gripe, te razlozima zbog kojih je ove godine kasnila vakcina protiv gripe čija distribucija je počela ove sedmice. Dr. Musa pojašnjava zbog čega je važno da se do dolaska vakcine svi i dalje ponašamo odgovorno i pridržavamo učinkovitih javnozdravstvenih mjera kao što su nošenje zaštitnih maski, održavanje socijalne distance, i ograničena okupljanja, te na koji način će od procenta stanovništva koje se odluči na vakcinaciju protiv COVID-19 zavisiti i to koliko dugo će COVID-19 nastaviti da bude ozbiljan uzrok zabrinutosti. 

“Globalno implementiran program vakcinacije koja će početi sljedeće godine biti će i početak dugoročnog rješenja pandemije COVID-19, sa svim zdravstvenim i socio-ekonomskim značajem”, tvrdi dr. Musa.

Nekoliko kompanija objavilo je da su u završnim istraživanjima vakcine protiv COVID-19, kao i njihove sigurnosti i efikasnosti. Ko su u ovom momentu najozbiljniji kandidati i kada je realno za očekivati početak masovnije vakcinacije u svijetu?

Više od 200 kandidata, vakcina protiv COVID-19 je u razvoju, među njima 60 vakcina je u kliničkim istraživanjima. Dvije mRNK vakcine i jedna vektorska se nalaze u tromjesečnoj prednosti u odnosu na ostale kandidate u izvještavanju podataka o učinovitosti. Te kompanije izdale su i preliminarne izvještaje, mada odobrenje regulatornih agencija može potrajati, a to je uvjet za široku primjenu. Ove kompanije imaju za cilj proizvesti do kraja godine nekoliko desetina miliona doza vakcine.

Da li je početak vakcinacije i početak kraja pandemije COVID-19 i koliko bi ta borba mogla trajati?

Vakcine će pomoći u zaštiti pojedinaca, ali veliki udio populacije mora biti imunizirano i zaštićeno prije nego prijenos bude značajno smanjen. Također, niti jedna vakcina nije 100% učinkovita (iako prvi rezultati o učinkovitosti pružaju optimizam), i zaštita koju vakcina pruža protiv oboljevanja, možda neće sprječiti prijenos na druge osobe, to u ovom trenutku nije poznato. Treba uzeti u obzir i trajanje zaštite. Zbog svih ovih razloga, i kada vakcine budu dostupne COVID-19 će nastaviti biti uzrok zabrinutosti. Učinkovite javnozdravstvene mjere, kao što su nošenje zaštitnih maski, održavanje socijalne distance, ograničena okupljanja će biti potrebni još jedno izvjesno vrijeme i kada vakcine budu dostupne.

Kada bi prema trenutnim procjenama mogla početi vakcinacija protiv COVID-19 u FBiH i na koji način će se odvijati – koje ranjive grupe će prve biti u mogućnosti da se vakcinišu?

Za očekivati je da će u prvom kvartalu 2021. godine biti prva odobrenja regulatornih agencija, nakon čega će uslijediti distribucija. Prva prioritetna skupina jesu zdravstveni radnici i drugo osoblje koje se brine za ranjive skupine, zatim starije osobe i osobe koje imaju hronične bolesti, koje imaju značajno veći rizik od razvijanja teških oblika bolesti i smrtnih ishoda.

U najavama za većinu vakcina spominje se da će se vakcinacija obavljati u dvije doze. Kako će to izgledati u praksi? 

Većina vakcina koje se nalaze u trećoj fazi kliničkog ispitavanja zahtjevaju dvije doze u razmaku od 21 ili 28 dana da bi bile učinkovite. Samo dva kandidata za vakcinu predviđaju samo jednu dozu.

Na koji način će se provesti sama vakcinacija? 

Prema planu vakcinacije, predviđena upravljačka struktura za provođenje imunizacije podrazumjeva koordinacione odbore, operativne timove i timove za vakcinaciju. U aktivnostima provođenja cjepljenja pandemijskim cjepivom potrebno je iskoristiti postojeće sisteme za upravljanje vakcinama i informacijama, kao i izvršiti potrebna prilagođavanja, u skladu sa Pravilnikom o načinu provedbe imunizacije, odnosno Evidencijama i obavještavanju o obavljenoj imunizaciji.

FBiH se putem COVAX mehanizma predbilježila za 800.000 doza vakcina kada one budu dostupne. Da li je kroz ovaj mehanizam osigurano da BiH dobije naručene doze vakcine kad i veće i razvijenije zemlje?

Da bi okončali akutnu fazu pandemije, procjenjuje se da bi trebalo putem ovog mehanizma distribuirati globalno dvije milijarde doza vakcine protiv COVID-19 do kraja 2021. godine. To mora podrazumijevati fer i jednak pristup vakcinama za sve zemlje, jer niko nije siguran, dok nisu svi sigurni.

Da li su se zemlje članice mehanizma obavezale da će kroz COVAX nabaviti vakcinu određenog proizvođača ili će se nabavljati vakcina koja u tom momentu bude dostupna i zadovoljavala standarde kvaliteta i sigurnosti? 

Zemlje se nisu unaprijed obvezale za određene proizvođače. Očekuje se da će finalni portfolio COVAX mehanizma imati 10 ili više kandidata vakcina, na osnovu 4-5 tehnoloških platformi. 

Da li FBiH ima obezbjeđene kapacitete za adekvatno skladištenje i distribuciju spomenutog broja vakcina i obezbjeđivanje hladnog lanca?

U FBiH postoje registrirani veleprometnici sa odgovarajućim kapacitetima. Ključna odgovornost operativnih timova, odnosno odgovornih osoba za logistiku, bit će planiranje i upravljanje operacijama lanaca opskrbe. S tim u vezi, prilikom planiranja, potrebno je uzeti u obzir sve parametre koji mogu uticati na distribuciju, skladištenje i administraciju vaklcina u ambulantama primarne zdravstvene zaštite. 

Uz predbilježene vakcine za prvu fazu, na koji način će se nabavljati vakcine za naredne faze vakcinacije i da li će se one moći naći i na slobodnom tržištu?

Nadam se da će postojati mogućnost dodatne nabavke kroz COVAX mehanizam, također BiH je potpisala Sporazum o zajedničkoj nabavci zdravstvenih protivmjera, uspostavljen od strane Evropske komisije, koji sadrži i potrebe za potencijalnim vakcinama protiv COVID-19. Kada će proizvođači registrirati vakcine u BiH i kada će se naći na tržištu ovisi o brojnim faktorima. Sva procedura regulirana je Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH.

Da li će vakcina protiv COVID-19 biti obavezna? 

To je jedna od tema Stručnog tima za vakcine protiv COVID-19, da li za pojedine skupine vakcina treba biti obvezna. Zavod za javno zdravstvo FBiH u suradnji sa SZO provodi nekoliko kvalitativnih istraživanja kako bi utvrdio potencija pokretače i barijere za vakcinaciju protiv COVID-19.

Imate li recentna istraživanja o tome koliki procenat stanovništva nije spreman da se vakciniše? 

Rezultati prvih bihevioralnih istraživanja koje je predvodio Zavod za javno zdravstvo FBiH pokazuju da 55 odsto ispitanika izjavljuje da se ne bi vakcinisali kada bi vakcina protiv COVID-19 bila dostupna. Ispitanici navode da će njihova odluka o vakcinaciji ovisiti o tome da li je vakcina duže u upotrebi bez ozbiljnih nuspojava, da li se koristi u drugim zemljama, koja je država proizvodnje i da li je besplatna. Isto istraživanje je pokazalo da je povjerenje u institucije nisko, a povjerenje je povezano s vjerojatnoćom prihvatanja vakcinacije. Zato je potrebna široka koalicija i komunikacija između različitih ključnih zainteresiranih strana, vladinih, nevladinih organizacija, akademskih ustanova i opće javnosti kako bi ostvarili željeni učinak i zaštitili stanovništvo.

Koliki procenat je potreban da bi se moglo govoriti o kolektivnom imunitetu?

Prag kolektivnog imuniteta je definiran kao udio pojedinaca u populaciji, koji su stekli imunitet, i koji ne mogu više sudjelovati u prijenosu infekcije. Ukoliko je udio tih pojedinaca iznad određene vrijednosti, tekuća epidemija će se ugasiti i prekinuti endemski prijenos patogena. Očekuje se da se u slučaju SARS-CoV-2 ova vrijednost kreće između 50% i 67%, u odsustvu bilo kakvih intervencija. Nažalost, prisustvo novog patogena i sa manjim letalitetom, rezultira sa značajnom stopom smrtnosti kada se uzme u obzir veliki broj osjetljive populacije. Treba napomenuti, da dosada ne postoji primjer uspješne strategije sticanja kolektivnog imuniteta namjernim zaražavanjem, i ovaj pojam se uglavnom odnosio na rezultate programa imunizacije.

U FBiH su u toku serološka ispitivanja koja će pokazati koliki procenat stanovništva je u ovom momentu nakon prebolovanog COVID-a stekao imunitet. Kada su ispitivanja počela, i kada očekujete prve rezultate? 

Serološko istraživanje za COVID-19 infekciju, koje provodi Zavod za javno zdravstvo FBiH u suradnji sa Zavodom za transfuzijsku medicinu Federacije BiH, je u toku i očekujemo finalne rezultate do kraja godine. U pregledu koji je obuhvatio Europski region u razdoblju april-septembar 2020, navodi se da se u značajnom broju područja sa zabilježenom visokom incidencom seropozitivnost kretala od 11-27%, dok je u područjima sa niskom incidencom iznosila do 5%.

Koliko prema trenutnim saznanjima traje imunitet stečen nakon prebolovanog COVID-19?

Trajanje prirodno stečenog imuniteta nakon infekcije SARS-CoV-2 nije poznato, ali je poznato da opada s vremenom. Kada je riječ o sezonskim koronavirusima, nije utvrđen dugotrajan imunitet i studije ukazuju da može trajati 6 do 12 mjeseci. Kod pacijenata zaraženim SARS-CoV-1 virusom zaštitna antitijela su utvrđena i 2-3 godine nakon infekcije.

Počinje i sezona gripe, koliko mjere prevencije protiv COVID-19 kao što su držanje distance, izbjegavanje rukovanja, grljenja i ljubljenja, nošenje maske i često pranje ruku utiču na širenje virusa gripe?

Sve nabrojane mjere su prevencija i za druge respiratorne infekcije, pa tako i za gripu. Svijest o pridržavanju mjera je od velike važnosti, jer vidimo da su učinkovite, na južnoj hemisferi ove godine zabilježena je izrazito niska aktivnost gripe. Osim toga, vakcinacija protiv gripe koje je preporučena ranjivim skupinama ima značajnu ulogu u prevenciji oboljevanja.

Na koji način se organizira vakcinacija protiv gripe, i ko se sve treba vakcinisati?

Distribucija vakcine protiv gripe unutar BiH počela je ove sedmice. Zbog velike globalne potražnje, proizvođač je ove godine kasnio sa isporukom naručenih doza. Inače, vakcinacija se provodi u ambulantama obiteljske medicine i u zavodima za javno zdravstvo, preporučene grupe za vakcinaciju su kao i za COVID-19, prema medicinskim i epidemiološkim indikacijama: starije osobe i osobe s hroničnim bolestima, zdravstveni radnici.

Mjere koje su donesene i koje su na snazi, uz mjere lične/osobne zaštite, pokazale su rezultate i usporile nastavak linearnog porasta dnevnog broja slučajeva. Šta svako od nas može i treba da učini u narednom periodu kako bismo izbjegli loše scenarije? 

U ovom trenutku svi trebamo biti svjesni važnosti odgovornog ponašanja, kada se nalazimo u pandemiji i sezoni koja pogoduje širenju respiratornih infekcija, i zajednički cilj nam mora biti smanjiti prijenos infekcije među stanovištvom i održati je niskom, kako bi smanjili pritisak na bolnice i zaštitili živote ljudi. Globalno implementiran program vakcinacije koja će početi sljedeće godine bit će i početak dugoročnog rješenja pandemije COVID-19, sa svim zdravstvenim i socio-ekonomskim značajem.