Rukovodilac Službe za epidemiologiju Federalnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Sanjin Musa u današnjem obraćanju i kroz odgovore na novinarska pitanja govorio je o mogućnosti skorog popuštanja određenih mjera i tome kako u bliskoj budućnosti živjeti s COVID19 oboljenjem do pojave cjepiva koje će, mišljenja je, značiti i kraj ove priče. Dr. Musa kaže kako će u narednom periodu nakon što se postepeno u skladu s kontinuiranim praćenjem situacije popuste određene mjere, jedan od glavnih ciljeva biti pridržavanje mjera za kontrolu i prevenciju infekcije te da se izbjegne stvaranje gužvi i prijenosa infekcije uz potpunu angažiranost zajednice. 

“Važno je reći da se mi prilagođavamo na nešto što se već zove “nova normalnost”, funkcioniranje sa COVID19 bolesti. To znači neke osnovne preventivne mjere – pranje ruku, održavanje higijene, držanje distance, izbjegavanje gužvi i nošenje maski jer imamo slučajeve koji su asimptomatski. To je cijeli paket mjera koji uvjetuje naše ponašanje i mjere koje će se donositi u budućnosti”, kazao je dr. Musa. Odgovarajući na pitanja o masovnom testiranju, kazao je kako se treba uzeti u obzir, ali da je bitno  vrijeme kada provoditi masovno testiranje. 

“U ovom trenutku se veliki broj ljudi testira, dijagnostički kapaciteti su podignuti. Govorimo o epidemiji niskog intenziteta prijenosa čime smo zadovoljni, izbjegli smo pojavu epidemijskih valova. Ono što svakako ostaje jeste kontinuirani oprez. Procjene o podizanju i popuštanju mjera se moraju raditi periodično, mora se uraditi procjena rizika. Ono što također primjećujemo je da epidemija nije homogena, da imamo područja sa većim i manjim intenzitetom, tako da se lokalne procjene trebaju uzeti u obzir”, kazao je dr. Musa.

“Masovno testiranje je svakako bitno, možda u ovom trenutku ne jer mi smo svjesni činjenice da nismo imali veliki prijenos u zajednici i ne očekujemo da je veliki broj ljudi zaražen, ali to će nam u nekoj kasnijoj fazi zapravo pomoći da vidimo koliko ljudi ima imunitet i šta nas čeka na jesen kada se javlja sezona gripe i mogućnost od epidemijskog vala COVID-19”, dodao je, a na upit vezan o tome koliko smo blizu cjepiva protiv novog koronavirusa, dr. Musa je rekao kako se situacija vezana za razvoj cjepiva prati: 

“U ovom trenutku znamo da su tri kandidata prošla prvu fazu kliničkih ispitivanja, čekamo dalje, saznajemo da je riječ o messenger RNA vakcini i da je riječ o vakcini baziranoj na adenovirusima, očekujemo daljnje rezultate tih studija, a program imunizacije u BiH ima dugogodišnju tradiciju i jaku infrastrukturu i sigurno će adekvatno odgovoriti na ovaj zadatak”, kazao je pojašnjavajući kako za taj zadatak “moramo saznati koliko ljudi je već imuno”:

“Trebamo saznati i koliko ih je preboljelo bolest bez obzira na broj ovih koji su bili sa kliničkom slikom. Iz kliničkih studija i analize na kraju ćemo dobiti podatak o tome koji uzrast, koliko doza, kada treba dati, i to je također jedan aspekt koji treba uzeti u obzir. Ono što sada znamo da minimalno 60 posto mora biti kolektivni imunitet i kako se stvar bude odvijala prilagođavati se situaciji i poduzimati adekvatne mjere”, pojasnio je govoreći o mogućoj prirodi novog koronavirusa o kojem je još mnogo toga nepoznato:

“Ako usporedimo ovaj sa drugim koronavirusima onda znamo da je njihova zaštita sezonska, znači da uobičajeni humani koronavirusi izazivaju godišnje od 10 do 30 posto uobičajenih prehlada i taj imunitet traje sezonski. Kada je riječ o SARS-u, studije su pokazale vezano za SARS iz 2003. godine da je vrhunac IGG antitijela nakon četvrtog mjeseca od infekcije, a da o minimalnoj zaštiti govorimo tokom tri godine, što je dobar znak u ovom slučaju i ostavlja mogućnost i prostora daljem radu na cjepivu koje će značiti i kraj ove priče”. 

Kada dođe do popuštanja mjera, kazao je dr. Musa, mora se voditi pozornost da prijenos COVID-19 bude kontroliran:

“On mora biti na nivou sporadičnih slučajeva, većih ili manjih klastera, da ne dođe do nekog većeg širenja a to se može postići na način da epidemiološki odnosno javnozdravstveni timovi reagiraju, da identificiraju slučaj, izoliraju, rade praćenje kontakata, da se lociraju žarišta i da se radi na njihovom suzbijanju. Vrlo je važno imati kapacitete javnozdravstvenog osoblja, kapacitete zdravstvenog sistema – da se također prate bolnički kapaciteti i kretanje odnosno pojava oboljenja tu”, pojasnio je potcrtavajući kako je posebno važno i smanjiti rizik od pojave epidemije u zdravstvenim ustanovama i ustanovama gdje se smješta ranjiva populacija:

“Ovaj trenutak predstavlja izazov i za poslodavce, mjere treba prilagođavati, biti kreativni, koristiti mogućnosti teleworkinga, rada u smjenama… Cilj je spriječiti stvaranje gužvi i prijenosa infekcije i ono što je vrlo važno – potpuna angažiranost zajednice. Zajednica treba biti svjesna toga da se epidemiološka situacija procjenjuje periodično, i da budu spremni na prilagođavanje, od većih i manjih stepena restrikcije”

Dr. Musa je pojasnio kako je trenutna stopa pozitivnih u odnosu na broj testiranih  dobar znak i govori o tome da je epidemija pod kontrolom, odnosno da govorimo o epidemiji niskog intenziteta:

“Cijelo vrijeme testiranja broj pozitivnih je bio ispod 10 posto što je jedan od dobrih znakova. Vezano za segment da li je realno da djeca ove godine krenu u školu, mislim da je to jedan scenarij koji nije realan, ali Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva će raspravljati o popuštanju određenih mjera i u tom smislu ja bih dao prioritet mogućnosti da iz izolacije u određenom razdoblju mogu izaći prije svega starije osobe, pa djeca koja su obuhvaćena ovom mjerom. Možemo govoriti u smislu popuštanja mjera prema nekim manjim obrtima uz apsolutno pridržavanje mjera za kontrolu i prevenciju infekcije”, kazao je dodajjući kako će jedan od vodećih principa biti da odluke neće ići od jednom: 

“Biće postepene, uzeće se u obzir i lokalni kontekst – gustoća stanovništva, da li je riječ o urbanom ili ruralnom mjestu, da li je riječ o većim ili manjim poslovnim subjektima..., radiće se o jednom kontroliranom i usporenom slijedu i pratićemo kontinuirano epidemiološku situaciju. Ključni aspekt će biti stavljen na zaštitu najvulnerabilnijih populacija, znači starijih od 65 godina i osoba sa kroničnim bolestima. Vrlo je važna suradnja javnosti, da prate i slijede preporuke, kako bismo zajedno prošli kroz ovu krizu”.